Prvi miting organizovali su građani koji žele bolju Srbiju i protiv su vlasti u Beogradu, dok je drugi, kako kaže, kontramiting podrške Vučiću bio “sabor Srba iz regiona”.
”Vidjeli smo da ih je bilo iz BIH enititeta Republike Srpske, veliki broj autobusa, političkih plaćenika iz svih Srbje i Crne Gore. Došli su da podrže Vučića i to je poziv na srpsko jedinstvo. Pitanje je samo na čemu se temelji i šta sadrži. Znamo u prethodnih 30 godina kada su se održavali veliki skupovi podrške vlasti gdje je to vodilo, sjetite se Gazimestana i ostalih skupova “, ističe Lisica.
Smatra da Srbija prolazi jedno turbulentno razdoblje.
”Vlastima treba jedno opravdanje zbog Kosova, šta se to dešava tamo. Da li je Kosovo izgubljeno, iako je ono već 1999.godine izgubljeno kada je bilo pod upravom UN, a kasnije je došlo do njihove nezavisnosti “, navodi Lisica.
S druge strane, objašnjava, postoje ljudi u Srbiji kojima je dosta podjela.
”Žele mirnu evropsku budućnost Srbije. Međutim, meni se čini nažalost da oni nijesu većina i da će proći vremena da toga da Srbija preživi jednu katarzu i da promijeni odnos prema susjedima. Inače, neće biti prosperiteta i mira na Zapadnom Balkanu, a posebno neće zaživjeti određene inicijative poput Otvorenog Balkana”, kaže Lisica.
Kada se posmatra opozicija u Srbiji, navodi, postoji podjela na dvije strane.
”Imaju krajnje desne elemente u opoziciji koji podržavaju ratne zločince, koji podržavaju invaziju na Ukrajinu i slično.Ljudi koji su ispred Vučića po tome. Vučić je prije izbora rekao populistički da i njega zabrinajva što Srbija ide tim desnim putem. Sjetimo se njegovih izjava 100 muslimana bošnjaka za jednog Srbina “, navodi Lisica.
Pored desničarskog dijela opozicije, imaju, kaže, drugi liberalni dio Srbije.
”Taj dio shvata šta se dešavalo u regionu, da njihova sudbina Evropa i EU, a ne Rusija. Nažalost taj dio je manjinski. Teže dolaze do izražaja u javnosti, jer je sve podređeno SNS-u”, smatra Lisica.
Mnogo je onih koji su podlegli na priču Vučića, među kojima i pojedine elemente bošnjačke politike u Srbiji.
”Oni su dali podršku Vučiću, ali i mađarska manjina u Srbiji. Vučić će u narednom periodu svakako pokušati da sebe predstavi kao lidera Zapadnog Balkana. Pokušaće da izvuče što više za Srbiju. Jasno je da će Srbija biti primorana da prizna nezavisnost Kosova, ali je pitanje šta će dobiti za to. Da li će žrtva toga biti BiH, Crna Gora ili neko treći, ostaja da vidimo. Ili možda svi po malo “, navodi Lisica.
Vučić reformom i promjenom imena stranke pokušava pripremiti javnost u Srbiji za neki zaokret u politici, smatra Lisica.
”Posljednje njegovo djelovanje prema SAD idu u tom smjeru. On i njegovi ljudi će pokušati da se približe SAD-u i EU. Jasno je da Srbiju očekuju vanredni izbori i da će opozicija imati jedan zadatak da sebe predstavi kao neku promjenu, ja se nadam da krajnji desničari neće dobiti podršku kakvu su ddbili, te da će ta bolja strana Srbije dobiti veće povjerenje građana”, kaže Lisica.
Američka administracija djeluje prema Zapadnom Balkanu pragmatično, ocjenjuje Lisica.
”Da je to ona politika iz 90 tih godina. Da oni ustvari dobro opaze koga će podržati i u kojem trenutku. Uprkos tome što su politički djelatnici počinili genocid nad Bošnjacima, djelovanju na Kosovu i u regionu u posljednjih 30 godina, SAD vidi Srbiju kao lidera Zapadnog Balkana “, kaže Lisica.
On kaže da se kosovski Srbi ne žele integristati u institucije te države.
”To može dovesti do nestabilnosti, Vučić je više puta upozoravao da će mobilizirati vojsku i podizao je borbenu gotovost. To je samo opet zatezanje odnosa između država na Zapadnom Balkanu. Budimo sigurni ako bude većih sukoba na Kosovu, ni ostatak Balkana neće biti izuzet “, kaže on.
U Republici Srpskoj, imaju, navodi, jednog političara Milorada Dodika koji želi otcijepiti dio teritorije BiH.
”I žele napraviti malu državicu kao što je Južna osetija i da na to ne reagiraju zapadne zemlje. Reaigiraju kurtoaznim saopštenjima, ali konretne sankcije mi ne vidimo “, kaže Lisica.
On kaže da je Kristijan Šmit poništio demokratske procese u BiH.
” On se bavio radom Islamske zajdednice u BiH. I poistovjećivao je Islamsku zajednicu sa Srpskom pravoslavnom crkvom, iako znamo šta su sudovi rekli o SPC, njenoj ulozi tokom rata u BiH. Znamo šta je SPC radila u Crnoj Gori i šta su radili njeni lideri, tako da ne možemo prihvatiti takve izvještaje. Nemamo racionalno djelovanje Šmita, pitanje je koliko će se on tu još zadržati “, kaže Lisica.
Kako kaže, nije više siguran šta je potrebno da se Zapad probudi nakon genocida, državnih udara i sukoba na Zapadnom Balkanu.
”Šta je onda potrebno da se Zapad probudi i da vidi kakav je ovo region. Nadam se da Zapad ovdje ne drži jedan zaleđeni sukob koji ne bi doveo do toga da se u ovom dijelu svijeta dogode neki konflikti. iskreno se nadam da će BiH, Crna Gora, Kosovo i Sjeverna Makedonija jačati svoje odnose i da ćemo končano imati nekog sagovornika iz Srbije,koji će se u narednim godinama pomiriti sa činjenicama i da će pružiti ruku pomirenja zemljama u regionu. Ko se najviše naoružava na Zapadnom Balkanu to je, ko pravi najveće probleme susjedima to je Srbija. Dok ne promijeni svoju politiku regionu mi nećemo imati stabilnost”, poručuje Lisica.
