Ta baltička zemlja sa 2,8 miliona stanovnika, koja je dugo bila pod sovjetskom okupacijom, nagovijestila je i namjeru da se povuče iz drugog međunarodnog sporazuma koji zabranjuje upotrebu protivpešadijskih mina.
Vilnjus kaže da želi da ojača svoje odbrambene sposobnosti na ovaj način strahujući poslije ruske invazije na Ukrajinu da bi ona bila sljedeća meta ako Moskva pobjedi.
Nevladine organizacije su oštro kritikovale odluku Litvanije.
Amnesti internešenel je odluku nazvao „katastrofalnom“, a Hjuman rajts voč „alarmantnom“, a obje organizacije su upozorile da bi to moglo da ugrozi živote civila.
Litvanski parlament je prošlog jula odobrio izlazak iz Konvencije o kasetnoj municiji, ali je Vilnjus morao da čeka šest mjeseci pošto je podnio traženu dokumentaciju UN da bi ta odluka stupila na snagu.
Litvanija postaje prva zemlja koja je napustila tu konvenciju iz 2008. godine i prva zemlja Evropske unije koja je napustila neki multilateralni sporazum o regulisanju naoružanja.
Ni Rusija ni Ukrajina nijesu potpisnice Konvencije i obje su koristile kasetnu municiju.
