Ljekovima kojima je prošao rok važenja, a kupovani su svojevremeno „na kilogram“ da se zbog povremenih nestašica nađu, zlu ne trebalo, u kućnoj apoteci, svakako nije mjesto u kontejneru. Ni na deponiji hemikalije nijesu bezazlene, a tek medicinski otpad… Ne bi ga trebalo ni paliti, jer se oslobađaju kancerogeni gasovi.
Nadležne institucije u Crnoj Gori nijesu uradile dovoljno na podizanju svijesti građana o značaju pravilnog odlaganja, ne samo farmaceutskog, već svih opasnih vrsta medicinskog otpada.
Građani nijesu upućeni
– Primijetila sam da imam priličnu količinu starih ljekova kojima je istekao rok trajanja. Znam da je to farmaceutski otpad i da to ne mogu ostaviti u kontejner. Otišla sam do lokalne apoteke, ali su odbili da preuzmu ljekove. Rekli su da ostavim broj telefona, pa možda nekada - priča građanka, koja je htjela da ostane anonimna.
Takvih građana je mnogo. Većina građana još uvijek ne zna šta će sa ljekovima kojima je istekao rok trajanja, pa se tako mogu naći u kontejnerima i završavaju na otpadu, što je opasno za okolinu. Na kraju mogu da završe u vodotocima, pa postoji opasnost, grubo rečeno, da buduće generacije piju vodu u kojoj su rastvoreni antibiotici, sedativi, analgetici...
U ustanovama je drugačije, pa tako od 2013. godine zdravstvene ustanove odvajaju medicinski otpad od komunalnog. Medicinski otpad se prerađuje i tako bezopasan odlaže na deponiji, dok se farmaceutski skladišti po standardima i izvozi u Austriju gdje se uništava u posebnim spalionicama.
Infektivni medicinski otpad nakon prerade i odlaganja na deponiju bezbjedan je i bez negativnih ekoloških efekata. Nakon što se sterilizuje, otpad je spreman za deponiju, bez bojazni da može štetno da utiče na zdravlje ljudi.
Kako nam je objasnio Rade Đikanović, rukovodilac odjeljenja obrade medicinskog otpada u firmi ,,Ekomedika“, koja se jedina time bavi u Crnoj Gori, dnevno se u njihovim pogonima u Podgorici i Beranama obradi 1.500 kilograma ovog otpada, odnosno od 35 do 40 tona mjesečno.
- Ove godine za prvih devet mjeseci obradili smo 330 tona, a upravo je pravilno razdvajanje medicinskog otpada važan korak. Medicinski otpad koji se obrađuje čine infektivni i oštri otpad nastao pri liječenju (vate, gaze, igle, špricevi, jednokratna medicinska oprema i slično koje su potencijalno infektivne) i jedan od važnijih koraka jeste pravilno razdvajanje, pakovanje u adekvatnu ambalažu radi bezbjednog rukovanja od mjesta nastanka - objasnio je Đikanović.
Radnici ove firme slobodno uzimaju ovaj prerađeni otpad i trljaju po licu čime nas uvjeravaju da je bezopasn.
Medicinski otpad iz zdravstvenih ustanova uključuje mikrobiološki laboratorijski otpad (npr. mikrobiološke kulture i zalihe mikroorganizama), patoanatomski otpad, uzorke krvi iz klinika i laboratorija i druge uzorke telesnih tečnosti. Medicinski otpad zahtijeva pažljivo rukovanje i skladištenje, jer svaki materijal koji je imao kontakt sa krvlju ili sekretom može biti potencijalno infektivan. Takođe, rizik od povrede ili infekcije određenim oštrim predmetima (npr. igle i skalpeli) mora se uzeti u obzir. Generalno, metode tretmana uključuju sterilizaciju parom (autoklaviranje) ili spaljivanje.
Po riječima Đikanovića, obrada infektivnog i oštrog medicinskog otpada vrši se procesom sterilizacije gdje nema sagorijevanja, dima, ne radi se pod povećanim pritiskom, nema upotrebe hemijskog postupka, mikrotalasnih zračenja i sl.
- Gabarit otpada se smanjuje oko 50 do 70 odsto, težina otpada se smanjuje do 30 odsto - kazao je Đikanović ističući da je tehnologija ekološki usmjerena (ecofriendly).
Objašnjava da shodno zakonskoj regulativi (zakonima, pravilnicima...) proizvođač otpada na mjestu nastanka selektira otpad, odlaže u odgovarajuću ambalažu, pakuje, vaga, obilježava naljepnicom koja sadrži obavezne podatke i nakon toga ga smješta u prostor za privremeno skladištenje.
- Preuzimanje, sakupljanje i transport prati odgovarajući formular o transportu koji sadrži podatke o proizvođaču otpada, vrsti otpada, odgovornim licima koja su predala i preuzela predmetnu količinu otpada i ostale tehničke podatke da bi se nakon toga preuzeti otpad obradio u Centru za obradu – objašnjava Đikanović.
Medicinsko osoblje zdravstvenih ustanova, kako objašnjava dalje, na mjestu nastanka odvaja otpad, odlaže u odgovarajuću ambalažu, pakuje i obilježava naljepnicom koja sadrži potrebne podatke shodno predviđenim procedurama.
- Takođe, treba napomenuti da se stalnom edukacijom koju sprovode medicinske ustanove o pravilnom razdvajanju na mjestu nastanka otpada (ZU), pravilnim sakupljanjem u adekvatnoj ambalaži značajno smanjuje eventualan rizik za sve u toku sakupljanja, transporta i obrade - kaže Đikanović.
Stroge procedure
Sam proces traje 30 minuta i počinje prvom fazom utovara koji traje dva minuta.
- Otpad se utovara u komoru za sterilizaciju (pomoću automatskog utovarivača) u original pakovanju, u plastičnim ili kartonskim vrećama ili kutijama i poklopac se zatvara. Nakon toga slijedi drobljenje koje traje oko šest minuta. Rotor se pokreće i postepeno ubrzava, materijal se fino sitni, a temperatura raste frikcijom - objašanjava Đikanović.
Slijedi onda isparavanje koje traje devet minuta kada se toplota proizvodi trenjem materijala što prouzrokuje isparavanje vlažnosti otpada, a temperatura ostaje stabilna na vrijednost od oko 100 stepeni Celzijusa.
- Onda slijedi pregrijavanje koje traje tri minuta i tada se temperatura materijala povećava do 150 stepeni Celzijusa i na krju slijedi sterilizacija za tri minuta i hlađenje - objašnjava proces Đikanović.
Brzina rotora se, kako dalje objašnjava, smanjuje kao i širenje toplote, što dovodi do smanjenja temperature materijala.
- Nakon toga, pomoću vakuumske pumpe temperatura se smanjuje na adiabatski način dok ne postigne nižu temperaturu. Za vrijeme ove faze, toplota koja se proizvede za isparenje vode prevazilazi onu koju proizvede rotor i stoga temperatura otpada do 70 stepeni Celzijusa. I na kraju se istovar gotovog bezbjednog otpada obavi za tri minuta – kaže Đikanović.
Obrađeni materijal se istovara centrifugalnom snagom otvaranjem servo ventila koji se nalazi na dnu komore za obradu.
– Dobijeni otpad ima karakteristike miješanog komunalnog otpada shodno materijalu koji se obrađuje, neprepoznatljivog je oblika i uklonjena su mu opasna svojstva – kaže Đikanović u što smo se i sami uvjerili.
Sa farmaceutskim otpadom to nije slučaj. On se ovdje ne uništava, samo skladišti i onda izvozi na spaljivanje jer Crna Gora nema spalionicu kao ni region. Skladištenje obavlja barska firma ,,Hemosan“ i onda ga izvozi u Austriju, koja je i najbliža spalionica po evropskim standardima.
– Crna Gora nema ekonomski interes za sistem, tj. spalionicu jer količine koje se izvoze u jednoj godini mjere se u par stotina tona. Mi obezbjeđujemo pakovanje, transport i skladištenje do izvoza. Farmaceutski otpad uzimamo iz svih crnogorskih opština (ljekovi, ljekovite supstance, kontaktna ambalaža) kao i dio medicinskog otpada koji spada u opasan otpad po životnu sredinu i zdravlje ljudi. Uspostavljena je saradnja sa bolnicama, domovima zdravlja, laboratorijama, državnim i privatnim apotekama. Odrađujemo prihvat, transport i skladištenje; selekcija (antiinfektivni ljekovi, citotoksični i citostatični ljekovi, infuzije, antiseptici i dezificijensi); izvoz na trajno zbrinjavanje - spaljivanje u zemlje EU.
Prema regulativi EU i nacionalnoj regulativi, zahtijeva specijalne procedure prilikom prikupljanja, klasifikacije, skladištenja, transporta i uništavanja - rekli su iz „Hemosana“.
Posljednjih godina, ljekovi su postali značajni sa aspekta zagađenja životne sredine, s obzirom da se odlaganje neiskorišćenih ljekova i ljekova sa isteklim rokom trajanja ne obavlja na neadekvatan način.
- Visoki nivoi ljekovitih supstanci detektovani su analizom različitih uzoraka u vodi, zemljištu, sedimentima i uglavnom se odnose na ljekove koji se izdaju bez ljekarskog recepta, antibiotike, kao i na neke ljekove koji se izdaju isključivo uz ljekarski recept (ibuprofen, diklofenak, ranitidin). Zbog toga, svaka zdravstvena ustanova mora da procijeni svoju praksu upravljanja farmaceutskim otpadom, vodeći se regulativom u svojoj zemlji i smjernicama koje propisuje EPA, sa posebnim akcentom na edukaciju zdravstvenih radnika i korisnika zdravstvenih usluga - poručuju iz „Hemosana“.
Podaci
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da se zbog neadekvatnog rukovanja medicinskim otpadom godišnje u svijetu samo hepatitisom B, C i HIV-om zarazi oko 20 miliona osoba. U Crnoj Gori nema podataka o tome, a procjenjuje se da više od hiljadu tona medicinskog otpada još je izvan nadzora.
