Menadžment planom Kotora predviđeno je da Vlada Crne Gore obrazuje ekspertski tim koji će izraditi dodatne analize trase zaobilaznice oko Kotora, kazala je za Portal Analitika pomoćnica ministra kulture Lidija Ljesar.
Ljesar je naglasila da plan upravljanja Kotorom predviđa da, prilikom razmatranja saobraćajnih koncepta na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou, područje Kotora mora imati izdvojen status, te da se u procesu planiranja moraju ispitati i uvažiti sve moguće alternative, koje omogućavaju smanjenje uticaja na univerzalne vrijednosti zbog kojih je ovo područje dobilo status UNESCO-a.
Podsjetimo, Komitet svjetske baštine UNESCO-a odlukom iz 2009. godine izrazio je zabrinutost zbog planirane zaobilaznice, a stručne službe zaštite kulturnih dobara ocijenile su da bi utvrđena trasa ugrozila specifičnosti i izuzetne vrijednosti ovog područja.Stoga će ekspertski izraditi izvještaj sa prijedlogom mjera i aktivnosti za rješavanje pitanja zaobilaznice. U timu će biti inženjeri saobraćaja, arhitekte konzervatori, prostorni planeri sa iskustvom na izradi planskih dokumenata u zaštićenim urbanim cjelinama, inženjeri geodezije, pejzažni arhitekte, projektanti sa iskustvom projektovanja na kulturnim dobrima, stručnjaci za zaštitu životne sredine i drugi.
Inače, trasa zaobilaznice o kojoj će se izjasniti stručnjaci planirana je i projektovana sa mostom od 148 m, tunelom ispod Starog grada dužine 1016 m, mostom preko izvorišta Škurde dužine 60 m i tunelom dužine 337 m.
Zabrinutost UNESCO-a: Da sa zaobilaznicom oko Kotora treba biti vrlo oprezan i da je neophodno preispitati da li se drugačije može riješiti pitanje gužvi tokom ljeta, savjetovao je i dr Todor Krstev, ekspert UNESCO-a, koji je prilikom jedne posjete ovom gradu konstatovao da bi zaobilaznica dodatno podstakla i onako pretjeranu gradnju i zauvijek izmijenila jedinstveni pejzaž Boke Kotorske. Jedan od najljepših zaliva svijeta karakterišu vertikalne strukture- padine, planine i obronci, koje daju visinu pejzažu, ali i horizontalne strukture, sa zelenim pojasom oko malih gradova u priobalju, cjeline, zgrade, spomenici kulture srasli sa prirodom. To je ono što je posebnost, što se rijetko gdje može sresti, i što je davno prepoznao UNESCO. Zato i ne čudi preporuka da se o velikim projektima, kao što je izgradnja zaobilaznice, dobro razmisli.
No, Menadžment plan područja Kotora, koji je ovaj grad dobio nakon više od tri decenije od sticanja statusa mjesta svjetske baštine na listi UNESCO-a, pored pitanja zaobilaznice, donosi ustvari smjernice upravljanja ovim područjem.
Pomoćnica ministra kulture Lidija Ljesar naglašava da je suština plana da se uspostavi ravnoteža između očuvanja kulturne baštine i održivog razvoja. Kada je u pitanju Kotor suština je, kaže Ljesar, u razumijevanju i uvažavanju kulturne baštine i to je preduslov za izradu i donošenje konkretnih, valjanih menadžmentskih odluka. Ravnoteža se može postići i to govorim na osnovu iskustva koje imamo u Ministarstvu kulture sa menadžment planom istorijskog jezgra Cetinja. Dvoipogodišnja implementacija plana u prijestonici potvrđuje da je ovo dobar put, objašnjava Ljesar.
Između zaštite i razvoja: Da je izrada plana upravljanja za grad kakav je Kotor vrlo komplikovana potvrđuje Tvrtko Crepulja, sekretar Opštinskog sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine. Normalno je, kaže, da zaštićena područja, na neki način, budu ograničena u razvoju, a sa druge strane, u našem zaštićenom području živi 87 odsto stanovnika opštine Kotor. To je i najurbanizovaniji dio opštine, tako da je naći pravu mjeru zaštite i unaprjeđenja, izuzetno teško. Podsjeća da su opština i sekretarijat imali primjedbe na nacrt plana.
-Smatram da je planom trebala da se preispita odluka da se sjedište Uprave za kulturna dobra i Centra za konzervaciju nalazi van Kotora. Ovaj grad je na listu svjetske baštine upisan zbog ogromnog broja spomenika kulture. Mislim da je sjedište Uprave zbog toga trebalo da bude u Kotoru. Ponoviću ono što sam kazao na javnoj raspravi, jer mislim da to slikovito objašnjava problem.Nije sporno da Centar uprave za šume bude u Pljevljima, jer tamo ima najviše šume, kao što je prirodno da uprava za spomenike bude u Kotoru, jer ovdje imamo najviše spomenika. Predviđeno je da u Kotoru bude područna jedinica Centra za konzervatorsku djelatnost, ali suština je da ona nema dovoljna ovlašćenja, kaže Crepulja.
Mnoge primjedbe,kaže, koje je dao ovaj sekretarijat su uzete u obzir i dokument usvojen na Vladi je mnogo bolji od nacrta, dakle mnogo bolji od onog na javnoj raspravi.
“Na raspravama smo govorili o problemu inspekcija i kazali da treba obezbijediti prisutnost svih inspekcija koje pomažu zaštiti područja i o neophodnosti da one budu prisutne u Kotoru. Ova primjedba ušla je u menadžment plan i to je nešto što će se rješavati“, kaže naš sagovornik.
I Crepulja ističe da je rješavanje problema saobraćaja i pitanje zaobilaznice jako važno za građane Kotora, ali i da mu treba pristupiti pažljivo.
-Saobraćajnica kroz Kotor je usko grlo i treba problem rješavati ne samo zaobilaznicom, iako je ona neophodna. Potrebno je uraditi kompleksnu studiju saobraćaja, vidjeti problem parkiranja, prolaza velikog broja turista koji dolaze sa brodova. Nekada nivo mora na ulici bude tako visok da auta ne mogu prolazit. Znači, treba obezbjediti da to ne bude jedina saobraćajnica kroz ovaj grad, ali treba uložiti i dodatni napor da se primjene sve mjere da Kotor ne izgubi status na listi UNESCO-a., objašnjava Crepulja.
Biljana Gligorić iz NVO Expeditio iz Kotora podsjeća da je menadžment plan bio neophodan i da predstavlja obavezu naše zemlje prema UNESCO-u, tačnije, izrada planova upravljanja je obaveza svih lokacija koje se nalaze na listi svjetske bastine.
-S obzirom da sam ja bila članica radne grupe za njegovu doradu, mogu reci da je to dokument koji, svakako, može još da se unaprijedi i planirano je da se za par godina uradi njegova revizija, a da se akcioni planovi revidiraju svake godine. Čini mi se da ja to maksimum koji smo mi u ovom trenutku mogli da damo. Dokument treba unaprijediti u sljedećoj verziji, i činjenica je da se većina nas prvi put srela sa sličnim dokumentom. Takođe, ovaj tip dokumenta nije uobičajen kod nas, ali nadam se da će postati. Mislim da se na momente ovom planu davao i značaj koji on nema, niti on može da zamijeni stručne studije kao što stu Studije zaštite nasljeđa, ili zaštite prirode, ističe Gligorić.
Neophodno sprovoditi smjernice: Naša sagovornica naglašava da je najveći kvalitet menadžment plana to što se Boka Kotorska po prvi put prepoznaje i štiti kao cjelina. Plan ima manjkavosti, ali je to "živ" dokument, koji če se dorađivati. Važno je da daje dovoljno smjernica da, ako veći dio njih zaista i sprovedemo, to će biti pomak u zaštiti ovog područja. Ako ga ne budemo pratili i sprovodili, tada ni najbolji dokument ne vrijedi ništa.
Nesumnjivo je da pred kotoranima stoje velike odluke, koje će umnogome opredijeliti razvoj i budućnost grada. Naši stručnjaci su, uz savjete eksperata UNESCO-a, dali okvir prema kome treba pristupiti očuvanju i, kako se to stručno kaže, održivom ekonomskom korišćenju područja Kotora. Drugim riječima, to se može svesti u jednu rečenicu, koja se obično čuje kada se govori o starim gradovima. Ona kaže da je „prošlost Kotora njegova budućnost“, ili još jedna, koju je izgovorio preduzetnik iz čuvenog Uneskovog grada Dubrovnika: „Od povijesti se može lijepo živjeti, samo treba znati kako“.
Suzana KAPETANOVIĆ
