Regionalni sastanak je organizovan u okviru inicijative “Kultura – most razvoja”, a u okviru obilježavanja 40. godišnjice UNESCO-ve Konvencije o svjetskoj baštini.
Na sastanku učestvuju predstavnici Bosne i Hercegovine, Albanije, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Makedonije, Rumunije, Slovenije, Srbije Turske i Crne Gore.
Pozdravljajući učesnike i otvarajući sastanak
Marija Ćatovićgradonačelnica Kotora je kazala da je poimanje i razumijevanje kulturne baštine neraskidivo povezano sa procesom održivog razvoja. Postajemo svjesni da kulturnu baštinu i njene potencijale moramo efikasnije koristiti kao razvojni resurs, poštujući pri tome principe održivog razvoja, kazala je Ćatović, javlja Skala radio.
U svijetlu tih činjenica i imajući u vidu da Kotor baštini više od polovine spomeničkog blaga Crne Gore, Ćatovićeva vjeruje da će ova konferencija doprinijeti i rješavanju pojedinih dilema na lokalnom nivou. To su, kazala je, opravdasnost zahtijeva da Kotor ima status primjeren svom značaju, način obezbjeđivanja sredstava za očuvanje i zaštitu kulturnog nasljeđa, usklađenost Menadžment plana sa razvojnim planovima grada, funkcionisanje Savjeta za upravljanjem područja Kotora i tako dalje.
Pozdravljajući skup, pomoćnica ministra kulture za kulturnu baštinu
Lidija Ljesarje kazala da su kroz višedecenijski status kulturne baštine, nacionalne i lokalne vlasti kroz različite oblike normativne i institucionalne zaštite, pokazivale brigu o području Kotora za kvalitetnu zaštitu valorizaciju i prezentaciju njegove kulturne baštine.
Proces evropskih integracija u kome se nalazi Crna Gora, podrazumijeva restruktuiranje postojećih i ustanovljavnaje novih mehanizama za upravljanje baštinom. Vjerovati je da ćemo ovim okupljanjem i svim budućim aktivnostima moći još cjelovitije odgovoriti savremenim zahtjevima unaprijeđenja zaštite i upravljanja univerzalnim vrijednostima Kotora kao svjetske baštine, poručila je Ljesar.
Šef odsjeka za kulturu UNESCO-ve kancelarije iz Venecije Entoni Kraus je kazao da je angažovanje lokalnih zajednica prepoznato kao jedan od glavnih strateških ciljeva za sprovođenje konvencije Svjetske baštine.
Konvencija svjetske baštine je dosta kasno prepoznala aspekat te vrste i ovaj sastanak je način da mi to i definišemo za nauku.
Konvencije su dosta široki koncepti i ovaj sastanak, omogućiće ekspertima iz različitih zemalja da prezentuju na jedan komparativan način izabrana područja UNESKO-a, sa standardima, smjernicama i Planom upravljanja kao naučnih lekcija koje će se čuti.
Kraus vjeruje da će diskusije biti usmjerene ne samo na progres i napredak, već i teškoće sa kojima su suočene lokalne zajednice u integrisanom procesu upravljanja i održivom razvoju kulturne baštine.
Prvog dana sastanka, predstavnici zemalja učesnica predstaviće primjere iz svojih sredina, sa posebnim osvrtom na teme: priprema i implementacija menadžment planova, očuvanje lokalnih znanja, jačanje lokalnog društvo-ekonomskog razvoja, pomirenje u konfliktnim područjima, primjeri dobrog upravljanja i slično.
Drugog dana organizovana je radionica posvećena razvoju ljudskih resursa kroz dvije teme: integrisani procesi upravljanja kulturnom baštinom i učešće zajednice i razvoj kulturne baštine.
fotio: skala radio
