Hrvatsku će biti pozvana da primjeni pravno obavezujuće međunarodne ugovore, a HRT ističe da je ovaj slučaj od početka pregovora bila bilateralno pitanje Ljubljane i Zagreba. Slovenija traži nekoga koji bi je podržao, međutim u ovom trenutku toga nema. U zaključcima stoji da se Hrvatska obvezuje na rješavanje bilateralnih, regionalnih i sukcesijskih pitanja, a samo je pitanje tumačenja što sukcesija znači.
Poznato je da Slovenija tzv. staru deviznu štednju drži pitanjem sukcesije država nasljednica bivše SFRJ, a ministar vanjskih poslova Karl Erjavec uslovljava početak postupka ratifikacije hrvatskog pristupnog sporazuma s EU-om povlačenjem tužbi koje se protiv Ljubljanske banke vode na hrvatskim sudovima.
Ljubljansko "Delo" uz to podsjeća i na upozorenja njemačkih zvaničnika nakon objave jesenjeg izvještaja o napretku Hrvatske iz kojih bi se moglo zaključiti kako nije isključeno da u slučaju slabog napretka reformi ulazak Hrvatske u EU 1. jula iduće godine može biti ugrožen, ali i službene navode Brisela da taj datum kao cilj ostaje i da će biti ispunjen "jer bi sve ostalo bila katastrofa".
O tome je bilo riječi i na jučerašnje 12. sastanku zajedničkog savjetodavnog odbora Evropska unija - Hrvatska. Odbor EU-Hrvatska ponovio je podršku brzoj i lakoj ratifikaciji pristupnog ugovora između Evropske unije i RH i pozvao zemlje članice EU koje ga još nisu ratifikovale, da to što prije učine.
U prijedlogu zaključaka učesnici 12. sastanka Zajedničkog savjetodavnog odbora EU-RH čestitaju hrvatskim vlastima na ukupno ostvarenom napretku u procesu ulaska u članstvo u EU, naročito u oblasti usklađivanja sa zakonodavstvom i standardima Unije. Ali, Zajednički odbor ističe potrebu poboljšanja u pravosuđu, borbi protiv korupcije, zaštiti ljudskih prava i manjina, uz važnu ulogu koju u tim područjima mogu i treba da imaju nevladine organizacije.
