Mnogi misle kako je naučna fantastika intrigantna i čudna, no je li zaista tako? Evo par primjera kako i stvarna nauka ima svojih čuda, od kojih vam se može zavrtjeti u glavi.
Prvi primjer kaže kako čitavu ljudsku rasu možemo zapravo sažeti na prostor veličine jedne obične kocke šećera!
Naravno, postoji „kvaka“ u svemu tome, a ona glasi da je materija inače po svojoj prirodi nevjerojatno prazna. Atom, kamen temeljac sve materije, zapravo se može posmatrati i kao minijaturni Sunčev sistem, u kojem elektroni orbitiraju oko jezgra, poput planeta oko Sunca. Ta jezgra je nevjerojatno mala u poređenju s orbitama elektrona, što znači da - kad bi izuzeli sav prazan prostor iz atoma (od kojih su sačinjeni i ljudi), da bi se čitava ljudska rasa mogla sažeti na veličinu obične kocke šećera. Nevjerojatno, ali svi smo mi zapravo 99.9999999... posto praznog prostora.
I Sunce od banana bilo bi jednako vruće
Ako se nikad niste pitali bi li Sunce bilo jednako vruće da je napravljeno od banana, evo vam odgovora. Naravno da bi. Sunce je ekstremno vruće zbog toga jer sadrži veliku količinu materije, koja pritiska njegovo jezgro i zagrijava je na oko 15 miliona stepeni Celzijusa. Sva materija, bez obzira na sastav, pri tim temperaturama pretvara se u
plazmu, tako da uistinu nije bitno od čega bi se Sunce sastojalo. Ono se sastoji od trilijuna i trilijuna tona uglavnom plina vodonika. No, kad bi vodonik zamijenili bananama, dobili biste nešto jednako vruće. Pritom valja imati na umu da razlog zbog kojeg Sunce ostaje vruće, jest sasvim druga stvar.98 posto svemira je nevidljivo
Jeste li znali da je čak 98 posto svemira zapravo nevidljivo? Samo četiri posto mase svemira čine atomi, od kojih smo napravljeni mi, zvijezde i planete. Samo pola od navedenih četiri posto, mi smo dosad uspjeli vidjeti. Čak 23 posto svemira čini tajanstvena i nevidljiva tamna tvar, a mi za njezino postojanje znamo zbog njezinog gravitacijskog uticaja na zvijezde, koje naučnici posmatraju.
73 posto svemira čini tamna energija, koja je otkrivena 1998. godine i koja ispunjava čitav svemir, te ima odbojnu gravitaciju. Uglavnom, ako sa sigurnošću otkrijete što čini 98 posto nevidljivog svemira, mjesto među besmrtnicima Vam je zagarantirano, kao i Nobelova nagrada.
Uživajte sunčajući se na zracima starim 30.000 godina
Uživate u ljetnom Suncu? Evo Vam nešto za razmišljanje, jer je ta svjetlost koja mije (ili 'prži') vaš obraz, nastala na vrhuncu posljednjeg ledenog doba, odnosno prije 30.000 godina. Zašto? Jer put Sunčeve svjetlosti od jezgra do površine Sunca toliko je dug zbog gustoće naše zvijezde, da umjesto dvije sekunde do površine, zraci putuju punih 30.000 godina!
Ah, ti atomi... svugdje su istovremeno
Možda čovjek ne može biti na dva mjesta istovremeno, ali atom može. U svijetu se trenutno vodi trka oko iskorišćavanja sposobnosti atoma da se nalaze na više mjesta istovremeno, ili da rade više stvari istovremeno. Neki su zasigurno odmah pretpostavili moguću primjenu u računarima i vođenju mnoštva kalkulacija odjednom. Vjeruje se kako bi jedno takvo, 'kvantno računalo' moglo nadaleko nadići performanse najjačeg super-računara današnjice.
Teoretski, u svakom našem udahu je i atom kojeg je Merilin izdahnula
Niste još dovoljno zaintrigirani? No, evo vam jedan primjer za razmišljanje. Uzmimo Marilin Monro kao primjer (mada bi to mogao biti bilo ko drugi), kako bi dočarali sljedeće: Svaki dah koji uzmete, sadrži atom koji je izdahnula (i) upravo Merilin Monro. Ako pretpostavimo da se njezin dah, kroz njen život, odnosno atomi iz tog daha, ravnomjerno tokom vremena raširio vazduhom i atmosferom, možemo pretpostaviti da svako od nas udahne atom, koji je izdahnula upravo Merilin. Atomi su vrlo mali, i da bi se pomoću njih povukao promjer samo jedne tačke na Vašem zaslonu, bilo bi ih potrebno čak deset miliouna. Merilin je u životu udahnula i izdahnula nebrojeno puta, a svaki put ti su se atomi širili zrakom. I ne samo njezini... ko zna čije sve izdahnute atome još udišemo!
Beskonačan broj Vas čita beskonačan broj ovih članaka
Za kraj smo sačuvali skrivenu tajnu kozmologije, o kojoj naučnici ne žele previše govoriti. Prema kvantnoj teoriji, možda postoji beskonačno mnogo paralelnih svemira poput našeg, u kojima su se odigrali svi beskonačni mogući scenariji od prošlosti do sadašnjosti. Zašto Vam to ističemo? Zato što, možda, u tim beskonačnim svemirima, sada vjerojatno sjedi beskonačan broj Vaših kopija ispred računara, i čita ova čuda. Možda, a možda fizika i kozmologija koju trenutno poznajemo, zapravo ne daju pravu 'sliku' stvari.
(dnevnik.hr)
