Zbog dugačkih lista čekanja u Kliničkom centru Crne Gore i nezadovoljstva zdravstvenom uslugom u javnom sektoru određeni dio građana sve češće se odlučuje da život i zdravlje povjere ljekarima koji rade u privatnoj praksi. Osim povjerenja, izdvajaju i pozamašan novac za uslugu koju dobiju. Iz Ministarstva zdravlja, međutim, nemaju taj utisak i za Pobjedu ističu da izvještaji o broju pregleda na svim nivoima zdravstvene zaštite pokazuju da nije došlo do pada broja posjeta ljekarima u javnom zdravstvu.
Iskustva
Podgoričanka M. M, koja se obratila našem listu, kazala je da vrlo često ide na preglede kod kardiologa, ali da te preglede plaća jer, kako je navela, ne može da čeka mjesecima da bi uspjela da dođe do specijaliste u KCCG.
Vjeruje da je ovo dijelom i posljedica toga što ljekari zaposleni u javnom zdravstva, nezadovoljni zaradom, preuzimaju poslove u nekoliko privatnih zdravstvenih ustanova pa ne stižu da se posvete pacijentima u javnom zdravstvu.
"Često napomenu i da rade privatno, da su tamo manje gužve i slično tome. Iskreno ja radije i odem privatno ali je jako problematično to što moram da izdvojim puno novca. Samo pregled je 50 eura, ali šta ću, ili da čekam da mi se stanje pogorša, ili da platim", navela je ona.
Iz KCCG Pobjedi je rečeno da menadžment nema zvanična ni nezvanična saznanja da bilo ko od zaposlenih upućuje pacijente u privatne zdravstvene ustanove za uslugu koju mogu dobiti u KCCG.
"Ukoliko ima takvih primjera pozivamo pacijente da ih prijave zaštitnici prava pacijenata koja je na usluzi 24 sata dnevno", navode iz KCCG.
Nakon što smo im predočili da se građani sve češće odlučuju za odlazak kod ljekara u neku od privatnih klinika, iz Ministarstva zdravlja navode da te tvrdnje nijesu na mjestu.
Generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu dr Slađana Ćorić za Pobjedu je rekla da statistika kaže drugačije te da „izvještaji o broju pregleda na svim nivoima zdravstvene zaštite pokazuju da nije došlo do pada broja posjeta ljekarima u javnom sektoru“.
"Naprotiv, izvještaji sa terena nam ukazuju da povjerenje u javni sektor raste, da su pacijenti sve zadovoljniji uslugama, a ljekari uslovima u kojima rade, tako da imamo sve više slučajeva da ljekari odlučuju da se iz privatnih zdravstvenih ustanova vrate u javno zdravstvo", ističe Ćorić.
Ministarstvo zdravlja, navodi ona, nastavlja da preduzima mjere u cilju podizanja kvaliteta i dostupnosti zdravstvene zaštite za građane.
Privatni sektor
Sa druge strane, ginekolog u privatnoj bolnici Kodra dr Igor Gogić nam je rekao da građani i te kako imaju povjerenje u privatno zdravstvo, te da je razlog taj što privatne klinike zapošljavaju cijenjene stručnjake, koji imaju dosta znanja.
"Mislim da je to ono što pacijenti prepoznaju. Nekad ljekar iz javnog zdravstva predloži kolegu koji radi u privatnoj bolnici, jer ga cijeni i to je sasvim u redu. Zaista postoje određeni segmenti koji su bolji nego u državnom sektoru. Tu mislim i na ginekologiju između ostalog. Moram se ograditi i kazati da pacijentkinje kod mene ne dolaze zbog dugih lista čekanja, već zato što mi vjeruju", kaže Gogić.
Navodi da nikad nije predložio pacijentkinjama da rade nalaze u privatnim laboratorijama, jer vjeruje svim nalazima.
"Imam povjerenja u nalaze koje mi donesu pacijentkinje iz Instituta za javno zdravlje ili iz privatnih laboratorija, upoređujem ih sa kliničkom slikom i nekad se desi da se neki nalaz i ponovi", navodi Gogić.
Naš sagovornik ne može da precizira koliko dnevno pacijentkinja dođe u njegovu ambulantu, ali navodi da ima puno posla.
"Svakodnevno se uradi dosta posla, ima i operacija tako da sam ponosan što pacijentkinje prepoznaju moj rad i stručnost", zaključuje Gogić.
Pacijenti koji se obraćaju našoj redakciji često se žale na duge liste čekanja u KCCG i kažu da od pregleda u toj ustanovi odustaju uglavnom jer ne žele da čekaju da im se stanje u međuvremenu ne bi pogoršalo.
Ćorić navodi da su duge liste čekanja pojava koju nije jednostavno iskorijeniti, jer je posljedica dugogodišnjeg lošeg rada i organizacije u zdravstvenim ustanovama.
"Svakako, konkretne mjere, koje preduzimamo u cilju rješavanja ovog višegodišnjeg problema, doprinijele su da su liste čekanja u velikoj mjeri skraćene u posljednjih pola godine, a u pojedinim specijalističkim granama ih više i nema", zaključuje Ćorić.
Navodi da je ažuriranje registra zdravstvenih ustanova u toku, pa u ovom trenutku nemaju precizan broj privatnih ustanova. U Crnoj Gori imamo 33 javne zdravstvene ustanove.
Kontrolišu dopunski rad ljekara
Ministarstvo zdravlja počelo je kontrolu dopunskog rada da bi se obezbijedilo da ljekari budu posvećeniji i dostupniji pacijentima u svojim matičnim ustanovama, kao i da bi se iskorijenile nepravilnosti i neefikasnost u radu, rekla je Pobjedi generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu dr Slađana Ćorić.
Kaže da već imaju značajan napredak na tom polju.
"U toku su kontrole na primarnom nivou da bi se optimizovalo upućivanje sa primarnog na sekundarni nivo i na taj način rasteretio sekundarni nivo i Klinički centar Crne Gore. Sve navedeno već daje rezultate, a svakako da Ministarstvo zdravlja ima u planu da u narednom periodu implementira niz mjera, koje će dodatno doprinijeti obezbjeđivanju dostupne i kvalitetne zdravstvene zaštite građana, što nam je i primarni cilj", kaže Ćorić.
Iz KCCG za Pobjedu je rečeno da su, nakon naredbe Ministarstva zdravlja, izdali saglasnosti za obavljanje dopunskog rada „poštujući kriterijume predviđene Pravilnikom o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika“ i da se, prema tome, ljekarima organizacionih jedinica u kojima postoje liste čekanja saglasnost ne daje.
"Upravo smo sa ciljem da skratimo vrijeme čekanja na ambulantne preglede još od jula uveli dopunske ambulante od 15 do 20 sati. To znači da ljekari KCCG, još od ranije, maksimum radnog vremena provode u svojoj matičnoj ustanovi što nas ohrabruje", poručuju iz KCCG.
Priznaju da imaju problema u radu ali se oni odnose na pacijente. Iz KCCG tvrde se često suočavaju i tokom redovnih i dopunskih termina sa tim da pacijenti ne dolaze na preglede koje zakažu. Oni tako prave problem onima koji bi poštovali zakazani pregled.
"Na taj način, jedan dio pacijenata, a to je često trećina pa i do 40 odsto njih, ,,uzurpira“ termine. Ranije smo uspjeli da eliminišemo mogućnost da jedan pacijent zakaže i do šest termina za jedan isti pregled", navode iz KCCG.
Slobodni termini
Liste čekanja za operativne zahvate i dijagnostičke procedure ažuriraju se na mjesečnom nivou, a prvi slobodan termin za specijalističke i supspecijalističke preglede kao i dijagnostičke procedure na dnevnom nivou (svakog radnog dana) i objavljuju se na sajtu KCCG.
"Krajem tekućeg i/ili početkom narednog mjeseca ,,otvaramo“ termine za dopunski rad (posljednji put su ,,otvoreni“ dopunski termini za tekući mjesec 3. oktobra 2022), kada su u pitanju specijalistički i supspecijalistički pregledi i dijagnostičke procedure za najopterećenije ambulante za koje su popunjeni termini za redovan rad. To znači da izabranim doktorima za hronične pacijente krajem tekućeg, odnosno, početkom narednog mjeseca, uvijek budu dostupni dopunski termini za one preglede i dijagnostičke procedure za koje su popunjeni redovni termini", pojašnjavaju iz KCCG.
Napominju da se sve navedeno ne odnosi za hitna stanja, jer se u tim situacijama pacijenti zbrinjavaju bez odlaganja preko Urgentnog centra KCCG 24 sata dnevno.
Posjećenost KCCG
Od 1. januara do 11. oktobra samo u Poliklinici pruženo je blizu pola miliona zdravstvenih usluga, u Urgentnom centru zbrinuto blizu 55.000 pacijenata, navode iz KCCG.
Ističu da je u tom periodu rođeno blizu 2.500 beba, a obavljeno oko 12.000 operacija.
"Da zaposleni KCCG predano i veoma profesionalno obavljaju svoj posao najbolje govore priznanja od međunarodnih kao i relevantnih institucija u zemlji", kažu iz KCCG.
