Više crnogorskih medija objavilo je kako je Lučka Kapetanija Kotor uputila svim brodskim agentima pisma u kojima navodi da prolazak kruzera oko ostrva Gospa od škrpjela i Sveti Đorđe ne podrazumijeva i manevre oko njih.
- Putnički brodovi moraju imati nešto atraktivno na svom putovanju, da bi uopšte plovili. Ne smatram opasnim ulazak kruzera u Bokokotorski zaliv, naprotiv. Opasna su putovanja po Artiku i Antartiku, ali ljudi i to žele – da dotaknu led pored kojeg prolaze, da dožive nešto. Klasika im ne treba. Uostalom, kompanije bi najrađe da kruzeri voze samo po okeanima. Ali, oni moraju nešto i da pokažu turistima, da im daju neki doživljaj. A to je, u ovom slučaju, Boka, taj doživljaj crkve koja se nalazi na ostrvu usred zaliva. Prolazak pored ostrva ispred Perasta je tradicija – kaže za Portal Analitika jedan od najiskusnijih pilota, kapetan duge plovidbe Rajko Čavor, koji najveće kruzere vodi kroz tjesnace jedinog fjorda na Mediteranu.
Čavor je takođe rekao da je odluka ishitrena i da je, prilikom njenog donošenja, Lučka kapetanija Kotor trebalo da obavi konsultacije sa predstavnicima udruženja pilota, kapetana, Lučke uprave, nadležnog ministarstva...
No, kako je za naš portal pojasnio prvi čovjek Lučke kapetanije Kotor, Nikola Drakulović, dopis koja su uputili agentima u stvari je samo proslijeđena preporuka koju su oni dobili iz nadležnog ministarstva.- Ministarstvo pomorstva i saobraćaja nam je proslijedio zvanični dopis u kome se navodi, tačnije podsjeća da taj manevar nije dozvoljen i da kruzeri treba toga ubuduće da se pridržavaju – kazao je Drakulović.
Iz Ministarstva nam je saopšteno da danas nisu u mogućnosti da nam daju više detalja oko ovog događaja.
Uz to, iz Lučke uprave, sa sjedištem u Kotoru, Portalu Analitika je saopšteno da nemaju ingerencija u tom slučaju, jer je riječ o odluci koja se tiče bezbjednosti plovidbe, za što je odgovorna upravo Lučka kapetanija Kotor.
Kruzeri već godinama prolaze pored dva malena ostrva ispred Perasta i do sada na to nije bilo većih prigovora, barem ne od institucija koje su za to bile zadužene.
- Sad, praktično, ispada da smo 15 godina, koliko je bio dozvoljen prolaz, kršili neki zakon – smatra kapetan Čavor i dodaje da bi bilo dobro napraviti razliku barem između brodova različite dužine ili tonaže.
On ističe da piloti i kapetani isto moraju nekako zarađivati za život i razočaran je izostankom njihove profesionalne zaštite. Takođe, dodaje da je premalo ljudi angažovano na sigurnosti i bezbjednosti plovidbe tog dijela obale, i da bi na tome trebalo što prije poraditi.Ostaje otvoreno pitanje da li je zaštita ovog dijela Kotorskog zaliva postala aktuelna zbog insistiranja UNESCO-a, pod čijom se zaštitom on nalazi, ili su pojačane mjere bezbjednosti nakon katastrofe kruzera Kosta Konkordija ispred italijanskog ostrva Điljo, čije posljedice još nisu u potpunosti poznate.
(Foto: radiokotor.com, portofkotor.me)
