Lukšić je danas govorio da Konferenciji Ujedinjenih (UN) nacija Rio+20, koja predstavlja najznačajniji globalni događaj u oblasti održivog razvoja i učestvovati na sastancima organizovanim za predsjednike vlada i država.
„Održivi razvoj je danas osnovno pitanje, pitanje o kojem ne možemo razmišljati kasnije. Danas strategija održivog razvoja postaje osnovno sredstvo u suočavanju sa globalnim trendovima. Porast populacije, urbanizacija i neodrživa proizvodnja i potrošnja, ugrožavanje ekološkog balansa prijete da nanesu nepovratnu štetu planeti“, naveo je Lukšić.
Prema njegovim riječima, kada se svijet suočava sa ekonomskom krizom, rastom nezaposlenosti i siromaštva, posebno je važno principe održivog rasta ponuditi kao odgovor na te nedaće.
„Donošenje ključnih odluka za izgradnju izvjesnije budućnosti iziskuje snažnu političku volju i odlučnost svih. Naši građani od političkih lidera očekuju odgovor na pitanje kako poboljšati pojedinačni životni standard, ali ne samo u smislu ekonomskog rasta, već i kvaliteta prirodnog okruženja“, ukazao je Lukšić, javila je Mina.
On je naveo da je Crna Gora početkom devedesetih godina definisala očuvanje i održivo korišćenje prirodnih resursa temeljem svog ekonomskog razvoja.
„Svjesni da je za realizaciju ideje neophodan efikasan institucionalni okvir intenzivno smo radili na izgradnji institucionalnog sistema za održivi razvoj. Desetogodišnje funkcionisanje Nacionalnog savjeta za održivi razvoj potvrđuje činjenicu da savjetodavna tijela Vlade predstavljaju važnu sponu između države i društva“, rekao je Lukšić.
Prema njegovim riječima, zelena, odnosno plava ekonomija, je koncept koji je država opredijeljena da realizuje u Crnoj Gori.
„Tri glavna sektora našeg ekonomskog rasta - turizam, poljoprivreda i energetika – podrazumijevaju odgovornost i održivost. Uspjeh turističkog sektora zavisi od zdravog i dinamičnog okruženja, čiste vode, svježeg vazduha“, saopštio je Lukšić.
Efikasne institucije za podršku održivom razvoju su, dodao je, neophodne za dalje unaprijeđenje agende održivog razvoja i obezbjeđenje prostora za privatni sektor, civilno društvo i lokalne vlasti.
„Za zelenu ekonomiju biće takođe neophodno i bolje povezivanje obrazovanja i tržišta rada, uvođenje cjeloživotnog učenja, kao i unapređenje preduzetničko-inovativnog i istraživački orijentisanog karaktera obrazovnog sistema“, smatra Lukšić.
U tom cilju, kako je naveo, u narednom periodu potrebno je dati snažnu podršku definisanju što preciznijih i mjerljivijih ciljeva koji će usmjeravati budući razvoj.
Lukšić vjeruje da će u tom procesu sarađivati sa regionalnim i međunarodnim partnerima i sistemom Ujedinjenih nacija, „čija je uloga vitalna u našim naporima u tranziciji ka ekonomiji koja odgovorno i efikasno korisni prirodne resurse“.
foto: gov.me
