»Taj iznos predstavlja potencijalna poreska potraživanja imajući u vidu da su to evidentirane obaveze na bazi zaduženja«, kazao je Lukšić u Skupštini odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokratske, Borislava Banovića, prenosi Mina.
Strukturu evidentirane poreske obaveze, kako je objasnio Lukšić, čine dospjela i nedospjela poreska potraživanja, dug po osnovu kamata, reprogramirane poreske obaveze, sporna poreska potraživanja, kao i evidentirana potraživanja po osnovu podnijetih poreskih prijava za koja nije dospio poreski dug.
»Evidentirani iznos obaveza treba umanjiti za oko 20 miliona eura imajući u vidu da su poreski obveznici zahtijevali preusmjeravanje iz PDV kredita za izmirenje obaveza po osnovu drugih poreza«, naveo je Lukšić.
Takođe, kako je rekao, treba imati u vidu da u strukturi evidentiranog poreskog potraživanja iznos obaveza po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja iznosi oko 84 miliona EUR.
»Tu se radi o obavezama koje su obračunate na neizmirene zarade, a za koje nije dospjela obaveza za plaćanje. Navedeni iznos je akumuliran na osnovu obaveza za zarade, zbog čega treba biti veoma obazriv prilikom upotrebe bilo kog podatka«, objasnio je Lukšić.
Shodno poreskim propisima, kako je dodao, riječ je o obračunskoj kategoriji a ne o dugu koji je dospio za plaćanje, jer poreska obaveza nastaje u momentu isplate zarada.
On je naveo i kakva je struktura preostalog duga koji iznosi 111,6 miliona EUR.
»Porez na dodatu vrijednost (PDV) iznosi 43,4 miliona EUR, akcize 12,3 miliona EUR, porez na promet nepokretnosti 11,9 miliona EUR, porez na dobit 12,3 miliona EUR, zatim porez na osnovu samostalne djelatnosti jedan milion EUR, porez na prihod od kapitala 0,2 miliona EUR, porez po godišnjoj prijavi fizičkih lica 1,6 miliona EUR, naknade i koncesije 4,2 miliona EUR, porez na prihod od imovine 0,35 miliona EUR i kamate za neblagovremeno plaćanje koje iznose 24,2 miliona EUR«, precizirao je Lukšić.
Prema njegovim riječima, kada je riječ o strukturi poreskih dužnika, najveći su preduzeća koja imaju teškoće u poslovanju.
»Shodno odredbama Zakona o poreskoj administraciji svi podaci o poreskim obveznicima su poreska tajna, zato njihova imena ne mogu saopštiti. Ali ukazujem da Ministarstvo finansija radi na analizi zakonskih pretpostavki kako bi se ti podaci učinili dostupnim javnosti«, rekao je Lukšić.
On je naveo da je u cilju lakše naplate poreza i doprinosa dozvoljeno plaćanje duga u ratama, odnosno odloženo plaćanje.
»Iz tog razloga u iskazanom dugu sadržan je iznos koji još nije dospio za plaćanje, određenog broja obveznika koji imaju dug imaju i poreski kredit što ga umanjuje«, kazao je Lukšić.
On je rekao da se mjere za naplatu duga preduzimaju u skladu sa zakonskim propisima. Vlada je kao instrument za naplatu duga i rješavanje problema likvidnosti usvojila uredbu o uslovima za odlaganje poreskih i neporeskih potraživanja i onu o plaćanju poreza na dobit u ratama.
»Vlada je predložila Skupštini da usvoji izmjene Zakona o poreskoj administraciji koje se odnose na izmirenje osnovnog poreskog duga i kamate što je rješenje koje se u regionu pokazalo kao dobro«, zaključio je Lukšić.
foto: novinite.com
