On je danas u Skupštini, tokom premijerskog sata, odgovarao na pitanje poslanika Socijalističke narodne partije, Veselinke Peković, dokle se stiglo u impelementaciji političkog sporazuma o predmetu Crnogorski – srpski, hrvatski, bošnjački jezik.
»Politički dogovor o pojedinim pitanjima koja se tiču evrospkih integracija Crne Gore, koji smo potpisali 8. septembra prošle godine, se primjenjuje dosljedno u svim školama u Crnoj Gori«, rekao je Lukšić, prenosi MINA.
Peković je kazala da, iako je dogovor postignut, nije ispoštovana odluka da će se nastava dominantno oslanjati na nastavni plan i program dosadašnjeg predmeta maternji jezik i da su mnogi predavači zadržali novoštampane udžbenike na kojima piše crnogorski jezik.
»Zavod za udžbenike i nastavna sredstva je u susret 2011/2012 na zahtjev Ministarstva prosvjete i sporta blagovremeno izvršio isporuku udžbenika za nastavni predmet i književnost svim bibliotekama osnovnih i srednjih škola na teritoriji Crne Gore«, rekao je Lukšić.
On je podsjetio da Komisiju za izradu programa za jezik čine eksperti sva četiri jezika, koji su počeli sa radom u novembru prošle godine, kako bi pripremili to do 31. decembra, što je, kako je ocijenio, bio realan rok.
»Nažalost, spremnost da se potpiše sporazum nije praćena spremnošću za angažovanjem svih članova Komisije u cilju njegove pripreme«, naveo je Lukšić.
On dodaje da je odlučan da učini sve što je neophodno na afirmaciji crnogorskog društva kao društva bogatog različitostima, zasnovanog na principima tolerancije, razumijevanja, međusobnog uvažavanja, a ne odvajanja po bilo kom, pa ni pitanju jezika.
»Kome ide u korist insistiranje da učenici učenju i primjeni znanja prilaze selektivno? Kome ide u korist da obavezni dio čini samo ono što se tiče jezika koji učenici odaberu kao maternji? Složićemo se da to ne ide u korist nikome«, naveo je Lukšić.
On tvrdi da nema nikakvih prepreka da se program pripremi i da objedini sve osobine jezika. »Oko ovog nema i ne može biti spora«.
»Ipak program se može koncipirati jedino ako svi članovi Komisije učestvuju aktivno u radu i daju puni doprinos da se posao uradi pravovremeno i kvalitetno«, kazao je Lukšić.
Jedino tako ćemo, kako je dodao, ispoštovati dogovor. »Pružajući podršku i ohrabrujući sve članove komisije da zajedno nađu najbolje rješenje, poštujući temeljen vrijednosti crnogorskog društva prepoznate i u Ustavu«.
Lukšić smatra da se članovi komisije, koji već neko vrijeme ne učestuju u njenom radu, moraju uključiti i zajedno sa ostalim članovima preuzeti odgovornost za donošenje programa u što skorijem roku, prije svega, kako je dodao, vodeći računa o interesu djece.
Peković je rekla da očejuju da u 2012/2013. neće biti slučajeva »brutalnog kršenja sporazuma obojenih političkom svakodnevnicom«.
»Već da ćete uvažiti činjenicu da je ravnopravnost učenja jezika u obrazovnom sistemu obaveza poštovanja zakona i Ustava i da samo tako možemo napraviti građanski iskorak u pravcu eliminisanja vještačkih podjela koje još opterećuju Crnu Goru«, kazala je ona.
Slijede veće obaveze: Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Milutin Simović pitao je premijera šta Crnu Goru i njene građane očekuje u narednoj fazi integracija i kakve benefite građani mogu očekivati.
Lukšić je kazao da je jasno da slijede nove zahtjevnije obaveze i predan rad, ali da to ne smije nikog obeshrabriti.
On je naveo da će pristup evropskim fondovima omogućavati dalji razvoj ekonomije, uravnoteženiji razvoj regiona, unaprjeđenje infrastrukture, odršku turizmu, modernizaciju poljoprivrede, očuvanje životne srdine i kvalitetenije obrazovanje.
»Ali moramo biti svjesni da će ti fondovi ostati neiskorišćeni, ako ne napravimo konkretne korake kako bi sredstav iskoristili u skladu sa našim interesima. Da bi to ostvarili moramo unaprjeđivati znanje kako bi znali da politike pretočimo u djelo«, upozorio je Lukšić.
On je podsjetio da je od 2007. godine Crna Gora posrdstvom instrumenata pretpristupne podrške (IPA) dobijala 35 miliona EUR godišnje, i da će joj u narednoj fazi biti dostupan novac za svih pet komponenti IPA, kao i da se zemlja sada priprema za strukturne i evropske kohezione fondove.
Aktivni korisnik fondova: »Iz pozicije pasivnog korisnika Crna Gora prelazi u poziciju aktivnog kreatora rješenja i zato preuzima odgovornost za integracioni proces. Snažeći svoje kapacitete postaje dio tržišta od pola milijarde ljudi što znači bolju poslovnu klimu, veću dostupnost radnih mjesta a otvaraju se mogućnosti za mlade u svim segmentima razmjene«, kazao je Lukšić.
On je podsjetio da će ulaskom u NATO Crna Gora dobiti siguran, efikasan i održiv odbrambeni sistem, » u kom će razvijati odbrambene kapacitete usklađene sa njenim ekonomskim i demografskim kapacitetima«.
Prema njegovim riječima, time će biti riješena neka od najvažnijih problema u sistemu odbrane - unaprjeđenje nadzora i zaštite vazdušnog prostora i mora, koji bi, kako je rekao, bio višestruko skupolji i manje efikasan da ga Crna Gora razvija samostalno.
Lukšić smatra da je najbolja potvrda benefita članstva u Alijansi nesebična pomoć država članica Crnoj Gori tokom nevremena kada je bio snijeg, poplave, a sada i požari. »NATO nije samo vojna, već organizacija sa značajnom civilnom i političkom komponentom«.
