„Nacionalna turistička organizacija (NTO) i Turistička organizacija Budve (TOB) predložile su da se organizuje taj koncert, koji je bio jedan od najznačajnijih događaja tog ljeta. Ne raspolažem drugim informacijama u vezi sa plaćanjem, zbog čega o tome treba pitati druge“, rekao je Lukšić u pauzi konferencije pod nazivom Ekonomija Crne Gore - put do privrednog rasta, koja se održava u hotelu Splendid u Budvi javila je MINA-BUSINESS.
Mreža istraživačkih novinara Organised Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP), objavila je da je Prva banka platila 5,3 miliona EUR za koncert koji je Madona održala 2008. godine u Budvi.
Novac je isplaćen u vrijeme kada Prva banka nije imala dovoljno novca da realizuje naloge klijenata. Nakon isplate 5,3 miliona EUR, više od 200 naloga po zahtjevu klijenata koji su imali dovoljno novca na računima je odbijeno, pokazuju dosad neobjavljeni podaci Centralne banke (CBCG).
I pored tvrdnje organizatora da novac građana neće biti iskorišćen za dovođenje Madone, banci su nadoknađena 4,3 miliona EUR koje je uložila naknadno iz budžeta Vlada i preduzeće koje je u većinskom vlasništvu države. Iako su kontrolori CBCG htjeli da ispitaju zašto je Prva banka vlastitim novcem platila Madoninom agentu, ostali su uskraćeni za odgovor.
U izvještaju o kontroli, do kojeg je došao OCCRP, navodi se da Prva banka nikad nije predočila ugovor ili bilo kakav dokument iz kojeg bi se vidjela svrha ili motiv banke da naloži transfer novca i uđe u taj posao. Izvještaji CBCG do kojih je došao OCCRP pokazuju kako je Madona završila u Budvi i kako su građani Crne Gore pomogli Prvoj banci.
Zvanično, koncert su organizovali Opština Budva, NTO i TOB, uz značajan doprinos potpredsjednika Demokratske partije socijalista (DPS), Svetozara Marovića.
Samo nekoliko dana prije zvanične potvrde Madoninog dolaska, 2. i 3. juna 2008. godine, napravljene su dvije transakcije od 2,8 miliona i 2,1 milion EUR.
Novac je prebačen sa računa Prve banke na račun Madoninog agenta, Solo Agency, u banci Barclays u Londonu.
Lukšić je, komentarišući Nacrt strategije za upravljanje javnim dugom, kojim je predviđeno zaduženje od 840 miliona EUR u naredne četiri godine, kazao da je ona urađena u skladu sa propisima.
On smatra da bi trebalo sačekati da bude objavljena konačna verzija strategije, koja će nakon toga biti dostupna javnosti.
„Treba čuti mišljenja ljudi koji rade na tom dokumentu, jer mislim da je riječ o referentnim ljudima. Do 2016. godine, primjenom strategije, trebalo bi oboriti učešće javnog duga sa sadašnjih 58 odsto na 42 odsto bruto domaćeg proizvoda. To je suština“, saopštio je Lukšić.
Vlada bi, prema podacima iz Nacrta strategije, naredne godine trebalo da se zaduži 143 miliona EUR, 2014. godine 119 miliona, a 2015. i 2016. godine po 289 miliona EUR.
