Vratimo se malo unazad, na slučajeve požara u Australiji, koji su ostavili nemjerljive posljedice po živi svijet. Prema ključnim nalazima izvještaja, u šumskim požarima 2019 – 2020. godine, više od osam miliona hektara vegetacije je izgorelo, a između jedne i tri milijarde životinja je ubijeno ili raseljeno.
Statistički, požare često izazovu ljudi svojim nemarom ili manjkom znanja o posljedicama. O ovome je bilo mnogo riječi u slučaju Amazonije koju nazivaju „plućima planete“. Tamo je posrijedi nekontrolisano krčenje šuma paljenjem, što posredno utiče na brže širenja vatre koja uništava jedan od Zemljinih najvećih izvora kiseonika. Tako je u avgustu ove godine u Amazoniji zabilježen rekord – 22. avgust je bio dan sa najviše šumskih požara u posljednjih 15 godina – brazilska svemirska agencija INPE zabilježila ih je čak 3.358.
Naše nesavjesno ponašanje, motorni saobraćaj, industrije, upotreba hemikalija… izazivaju i mnoge druge posljedice pogubne za životnu sredinu, kao što su poplave i cunamiji. Zemlja odavno dosta trpi zbog našeg nemara. Stoga, ne smijemo računati na nove šanse, jer Zemljini resursi nijesu beskonačni, a mi smo mnoge granice već prešli.
Ono što je potrebno je djelovanje na globalnom nivou, ali svaka promjena kreće od pojedinca i daleko od toga da on ne može dati svoj doprinos, na nivou svakodnevice. Kako?
- Neka otpad postaje resurs koji se koristi iznova
Ako vam kažemo da se recikliranjem čuvaju prirodni resursi poput vode, minerala, nafte i šuma, i da reciklaža jedne konzerve štedi dovoljno energije za pokretanje televizora u trajanju od tri sata, ili doprinosi uštedi dva litra benzina, shvatićete koliko je zapravo bitna.
Možemo da damo nov život otpadu, te umjesto da završi na deponiji, da postane resurs koji se koristi iznova. Podatak jednog istraživanja sprovedenog u Americi kaže, na primjer, da bi kompanija sa 7.000 zaposlenih, reciklirajući sav papirni otpad tokom godine, dala doprinos očuvanju životne sredine ekvivalentan manjem broju automobila na putevima za čak 400.
- „Da bi se zaustavilo globalno zagrijavanje potrebno je da svaka osoba na Zemlji zasadi 160 stabala“
Da li ste znali da je jedno selo u indijskoj državi Radžastanu započelo tradiciju da u čast svake djevojčice koja se rodi u selu mještani zasade 111 novih stabala? Tako je samo u tom selu zasađeno oko 250.000 stabala, a tradicija se proširila i na druga naseljena mjesta u Indiji. Ovo predstavlja sjajan primjer uloge manje zajednice i pojedinaca.
I vi možete dati svoj doprinos na lak i jednostavan način. U par klikova, uz pomoć aplikacije GoPlant.me („Moje drvo“) donirajte i zasadite drvo i na taj način učestvujte u očuvanju planete. To je najveća regionalna online platforma za doniranje drveća koja funkcioniše po crowdfunding principu. Možete da izaberete vrstu sadnice i odlučite da li želite da je kupite cijelu ili donirate dio novca za njenu sadnju. Takođe, u okviru aplikacije postoje i nove funkcije na osnovu kojih možete instituciji zaduženoj za sadnju da predložite lokaciju za novu sadnicu, kao i da prijavite problem fotografisanjem oboljelog drveta. Aplikacija, koju je razvila kompanija Amplitudo, nadograđena je i novim funkcijama kroz program sufinansiran iz fondova Evropske unije i Vlade Crne Gore – „Upgrade of "My Tree” Urban Green ICT Platform with Augmented Reality and Machine Learning Technologies (Green-tech)". Besplatna je za preuzimanje na Google Play i App Store. Trenutno je dostupna u crnogorskim gradovima: Podgorica, Tivat, HercegNovi, zatim u Beogradu i jermenskom gradu Jerevanu.
- Promjena svakodnevnih, malih navika
Čini se da nijesmo ni svjesni koliko dragocjene energije potrošimo u prazno. Zastanite na trenutak i zapitajte se da li svijetlo mora da gori dok nijeste u sobi ili televizor da radi i dok ga ne gledate. Probajte da budete štedljiviji – to će prijati i vašem kućnom budžetu i životnoj sredini, budući da najveći udio u emisiji štetnih gasova imaju proizvodnja struje i toplotne energije. Naučimo nešto i od Norveške. Zanimljiv je podatak da se u Norveškoj više od 99% električne energije proizvede iz tzv. zelenih odnosno obnovljivih izvora. Kao pokretačke snage se koriste brze planinske rijeke. I to je samo jedan od razloga zašto Norveška važi za jednu od najčistijih zemalja na planeti.
- Zdraviji točkovi
U užurbanom svijetu teško je zamisliti da ne vozimo automobile. Ali, zamislite da smanjite njihovu upotrebu i da ih makar dva puta nedjeljno ostavite ispred kuće. Na taj način smanjujete količinu izduvnih gasova. A šta može biti dobra zamjena za automobile? Zdravija verzije vožnje na točkovima – bicikl.
Oslanjajući se na gorenavedene savjete i upotrebljavajući malo matematike, dolazimo do jednostavnih rezultata – dovoljno je da reciklirate oko 500 limenki da se napravi jedan bicikl, a koliko štitimo životnu sredinu reciklirajući i vozeći bicikl, još je jednostavnije sagledati. Reciklirajući limenke štedimo i do 95% energije potrebne za njihovu proizvodnju. Ako ne trošimo fosilna goriva, već vozimo bicikl, naš otisak na životnu sredinu se značajno smanjuje. Takođe, istraživanja su pokazala da vožnja bicikla i kao rekreativna aktivnost može produžiti životni vijek. U oba slučaja mislite na svoju budućnost.
- Cegeri kao zamjena za plastične kese
Sigurno ste već slušali o štetnosti plastičnih kesa po životnu sredinu. Dovoljno je da vam kažemo da se jednom odbačena kesa razgrađuje u zemljištu narednih 20 godina, a ukoliko dospije u rijeke, mora i okeane, može da bude smrtna presuda za životinje. Nađite kvalitetnija i praktičnija rješenja, kao što su cegeri. Kada vam korišćenje pređe u naviku uvidjećete njihove prednosti. Čak 40 zemalja širom svijeta zabranila je upotrebu i proizvodnju plastičnih kesa, a zabrana je preporučena i na globalnom nivou.
