Kako su saopštili iz tog udruženja, to su zatražili u posebnom pismu kojega su uputili na adresu glavnog sekretara UN Antonija Guterresa i njegove izaslanice za prevenciju genocida Alice Wairimu Nderitu.
Pozvali su ih da svojim angažovanjem spriječe namjeru hrvatske vlade da se vojno angažuje u BiH kroz misiju Evropske unije Althea odnosno kroz snage EUFOR-a.
Taj zahtjev obrazložili su tvrdnjom da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) kroz pet svojih presuda utvrdio da je tokom rata od 1992. do 1995. godine “Hrvatska sudjelovala u agresiji na BiH te da je Hrvatska vojska bila angažovana u cilju okupacije dijela BiH i pripajanja Republici Hrvatskoj”.
“Pozivamo vas, da, shodno Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida i Akcijskom planu glavnom sekretara UN iz 2007. godine spriječite namjeru hrvatske vlade da putem UN i NATO-a vojno angažuje svoje oružane snage u BiH posredstvom misije Althea”, navodi se u obrazloženju udruženja koja okuplja članove porodica Bošnjaka nestalih i ubijenih u Srebrenici i Žepi 1995. godine.
Akcijski plan iz 2017. godine kojega spominju odnosi se na mjere koje UN može poduzeti protiv država koje opstruiraju pravosudne procese protiv počinitelja ratnih zločina.
“Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe” Hrvatsku svrstava u tu kategoriju na temelju konstatacije da je glavni tužilac ICTY-a odnosno sadašnjeg Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MICT) 2015. godine izvjestio Vijeće bezbjednosti kako Hrvatska ne sarađuje u progonu počinitelja ratnih zločina.
“Smatramo da se radi o pokušajima Hrvatske da u datom momentu ponovo destabilizuje BiH i da UN putem svojih mehanizama mora zaustaviti zlonamjerne akcije hrvatske vlade”, stoji u pismu.
Ova bošnjačko udruženje tako se pridružila stajalištu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića koji je ranije od glavnog sekretara NATO-a tražio da spriječi sudjelovanje vojnika i časnika iz Hrvatske u nekoj od misija u BiH.
Komšić je reagovao u trenutku kada se pojavila mogućnost da Rusija u Vijeću bezbjednosti UN blokira produženje mandata EUFOR-a što bi onda otvorilo prostor da mirovnu misiju u BiH preuzme NATO koji je taj zadatak dobio potpisivanjem Dejtonskog sporazuma.
Komšićeva je argumentacija bila kako je Hrvatska tokom rata bila agresor pa stoga ne može biti u mirovnoj misiji.
