Francuska, koja predsjedava Unijom po principu rotacije do 1. jula, već nekoliko sedmica traži rješenje spora između dvije zemlje, saopštila je Jelisejska palata poslije telefonskih razgovora Makrona s predsjednikom Bugarske Rumenom Radevim i premijerom Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim, prenosi Beta.
Makron je tokom tih razgovora izrazio “punu podršku sporazumu između dvije zemlje, koji bi doprinio dobrosusjedskim odnosima i učvrstio evropsku perspektivu Sjeverne Makedonije”, navelo je francusko predsjedništvo.
Bugarska je blokirala pristupanje Sjeverne Makedonije EU novembra 2020. godine, zbog sporova vezanih za jezik i istoriju.
Prije bugarske blokade, Sjeverna Makedonija je godinama bila suočena s vetom Grčke, koja joj je odbila naziv Makedonija, jer se tako zove i njena pokrajina na sjeveru, smatrajući to kao uzurpaciju svog istorijskog naslijeđa.
Atina je ukinula veto tek 2018. godine, kada je nazivu zemlje Makedonije dodato “sjeverna”.
Od kraja februara do početka marta ove godine, Ukrajina, Gruzija i Moldavija su sukcesivno podnosile prijave za članstvo u EU, poslije početka ruske invazije na Ukrajinu.
Predviđajući dug proces integracije zemalja kandidata, Makron je 9. maja predložio ubrzani prijem Ukrajine u EU kroz stvaranje evropske političke zajednice.
Pet zemalja su trenutno zvanično kandidati za članstvo u EU – Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Albanija i Turska.
Makron je 2019. godine, s još dvije države članice, stavio veto na otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, smatrajući da nisu ispunjeni uslovi za proširenje EU-a sa ove dvije zemlje.
