- Ako se kao uporedni podatak uzme prvo polugođe prošle godine i takođe ne uzimaju u obzir velike transakcije primarna prodaja akcija Prve banke i prodaja HTP Primorja Tivat, ostvareni promet je za oko 50 odsto niži, a sličan pad je ostvaren i sa brojem zaključenih poslova, objasnio je Maksimović. Podsjećanja radi, u 2011. godini na Montenegroberzi je ostvaren promet u iznosu od oko 59 miliona eura.
- Slični podaci o padu prometa za skoro pola prošlogodišnje vrijednosti, ostvareni su i sa prometom najlikvidnijih hartija na Montenegroberzi – akcijama Crnogorskog Telekoma, Jugopetrola AD Kotor i Kontejnerskog terminala i generalnih tereta AD Bar, naveo je Maksimović.
Loša makroekonomska situacija: Prema njegovim riječima, na ostvarene, značajno lošije rezultate, kao glavni faktor možemo navesti trenutno lošu makroekonomsku situaciju, kako u Crnoj Gori, tako i šire, što je ostavilo efekte, prije svega, na sve manje raspoloživog novca za investiranje, kako kod sektora stanovništva, tako i kod institucionalnih investitora.
- Pri tome, crnogorsko tržište kapitala treba i dalje posmatrati kao „tržište u razvoju“, koje po pravilu nosi i oznaku rizičnijeg, što za posljedicu ima izbjegavanje u trenucima recesije, zbog uzdržanosti investitora i traženja sigurnog prinosa. Kao posljedica ovako lošeg ambijenta, u odnosu na početak godine, Montenegroberza ima četiri člana –brokerske kuće, manje, koje su prestale sa radom, a došlo je i do pada oba indeksa – kompanijskog MONEX20 za oko 5 odsto i fondovskog MONEXPIF za oko 26 odsto, objasnio je direktor berze.
Ako bi u slučaju kompanijskog indeksa u obzir uzeli i isplaćene dividende od strane kompanija koje se nalaze u sastav ovoga indeksa – Crnogorskog Telekoma, Jugopetrola Kotor, Crnogorskog elektroprenosnog sistema, 13. Jula Plantaža i Zetatransa, prosječni prinos ostvaren ulaganjem u kompanije na crnogorskom tržištu kapitala za prvih pola godine bi bio pozitivan, istakao je Maksimović.
Poboljšana transparentnost i regulativa: Treba naglasiti da je u odnosu na prethodne godine došlo do značajnijeg poboljšanja zakonske i ostale regulative na tržištu, što je dovelo do povećanja nivoa transparentnosti kompanija prisutnih na našem tržištu.
- Trenutno, na Montenegroberzi se putem kontinuiranog trgovanja trguje sa oko 70 hartija od vrijednosti emitenata koji su pokazali određeni nivo korporativne i investicione kulture u saradnji sa tržištem, kroz redovno dostavljanje finansijskih izvještaja i poziva za Skupštine akcionara. Takođe, značajno poboljšanje tehničke infrastrukture nam je omogućilo uvođenje internet – online trgovanja, implemetacijom softvera BrokerOffice kod tri ovlašćena učesnika, smatra Maksimović.
Likvidnost glavni problem: Međutim, kako navodi on, kao glavni problem tržišta i dalje nam ostaje likvidnost i vraćanje povjerenja u funkcionisanje tržišta kapitala.
- Na navedene izazove moramo, kao tržište, da reagujemo uz pomoć države i njenu aktivnu ulogu u pogledu povećanja broja finansijskih instrumenata. Svjedoci smo trenda ukrupljavanja kapitala od strane većinskih vlasnika, kao i rasta broja kompanija koje se nalaze u stečaju ili likvidaciji, što za samo tržište znači smanjivanje broja finansijskih instrumenata. Sa druge strane, od formiranja tržišta kapitala, gotovo da nismo imali primjer transformacije privrednog društva iz oblika DOO u akcionarsko društvo. S tim u vezi, smatram da par profitabilnih kompanija koje se nalaze u državnom vlasništvu, prije same privatizacije treba „otvoriti“ i putem incijalne prodaje ponuditi tržištu određeni dio kapitala. Na taj način, makar dio kompanije postaje tržišni materijal, čime bi došlo do razvoja samog tržišta kapitala. Nadam se da ćemo do kraja godine ostvariti efekte povećanja finansijskih instrumenata prisutnih na Montenegroberzi, makar kroz emitovanje državnih obveznica putem berze. Time bi do kraja godine, svakako značajno povećali ostvarene rezulatate na kraju prvog polugođa i dali značajni doprinos daljem razvoju tržišta, zaključio je Maksimović.
