U Crnoj Gori nije vrijeme za korjenite i nagle fiskalne promjene, ocijenio je direktor sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci, Gojko Maksimović, dodajući da se kroz poboljšanje makroekonomske i fiskalne pozicije mogu stvoriti mogućnosti za rast zarada i penzija.
"Naravno, volio bih da svi zaposleni u Crnoj Gori imaju veće plate, da svi penzioneri dobiju veće penzije, ali jedno su želje od realnih mogućnosti. Nadam se da će se kroz poboljšanje naše makroekonomske i fiskalne pozicije stvoriti mogućnosti za navedeno", naveo je Maksmović u autorkom tekstu na svom Linkedin profile, a prenosi Mina biznis.
On je podsjetio na izreku američkog autora William Arthur Warda - ,,Prije nego što potrošiš, zaradi“, koja bi, kako smatra, morala biti u ušima donosilaca ekonomskih odluka.
"Kako prilikom projektovanja ličnog, tako i poslovnog ili državnog budžeta bitno je svoju potrošnju bazirati na realnim, očekivanim prihodima. Potrošnja koja bi se bazirala kroz nepravilne i optimistične projekcije, može dovesti do finansijskih poteškoća, nedostatka likvidnosti i potencijalnog novog zaduženja koje bi bilo neophodno da se obezbijedi i pokrije likvidnost", upozorio je Maksimović.
On je rekao da smo svi svjedoci kampanje koja je zaokupirala pažnju cjelokupne crnogorske javnosti, a u kojoj se optimistički najavljuje i prezentuje neminovno povećanje jave potrošnje, što posredno kroz povećanje plata određenom dijelu javne uprave i povećanje penzija, tako i neposredno kroz smanjenje poreskih opterećenja na prihodnoj strani bužeta.
"Socio-psihološki efekat koji ovaj projekat ima u startu svako drugačije mišljenje potiskuje, jer se ipak radi o potencijalnom povećanju ličnog budžeta pojedinca. Ne želeći da tekst dobije dozu političke konotacije u narednim pasusima želim da ukažem na rizike koji mogu nastati, sagledavajući trenutno finansijsko okruženje u kojem se nalazimo", objasnio je Maksimović.
On je saopštio da je država Crna Gora posljednji put imala suficit bužeta 2008. godine.
Od tada, uključujući i tekuću godinu, 13 godina zaredom država ima negativni saldo budžeta.
"Odnosno svih godina mi smo više trošili nego što smo zaradili novca. Najvećim dijelom naš budžet novac troši na javnu potrošnju - plate zaposlenih u javnoj upravi i socijalna davanja - penzije. Sa druge strane najveći iznos prihoda država ostvaruje od poreza na dodatu vrijednost", naveo je Maksimović.
On je rekao da će državni budžet i ove godine završiti u deficitu.
"Zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, dobroj implementaciji projekta fiskalizacije koji je doveo do boljeg punjenja budžeta, kao i slabijeg korišćenja kapitalnog budžeta - javne investicije od projektovanog iznosa, u nekim mjesecima država je ostvarila mjesečne suficite. Pretpostavka je da je ostvarenje mjesečnih suficita uticao na poboljšanje optimizma kod donosilaca odluka, koji su dalje projekcije bazirali možda na tim ostvarenjima", smatra Maksimović.
On je međutim poručio da je tržište glavni pokazatelj realnog stanja i stvaranja slike o prezentovanom boljem ambijentu.
"A crnogorska ekonomija je najbolje predstavljena kroz cijene naših obveznica na međunarodnom tržištu kapitala i kroz ocjene kreditnog rejtinga postavljene od rejting agencija", rekao je Maksimović.
On je podsjetio da je rejting ocjena Crne Gore od marta ove godine oborena od rejting agencije Standard and Poor's (S&P) na B (sa ocjene B+).
"Od navedene ocjene nije bilo neke nove ažurirane ocjene, te smo u percepciji rejting agencije isto rizični kao i početkom godine. Korisno bi bilo da su se optimizam i dobri rezultati koji su prezentovani prenijeli i na rejting agenciju, te da smo imali vanrednu ili redovnu provjeru kreditnog rejtinga koji bi značio povećanje kreditne ocjene. Nažalost naša kreditna ocjena, a time i rizik, je ostala na istom nivou - tvrdi Maksimović i zaključuje da bi imajući u vidu trenutni ambijent analizu završio sa izrekom Platona - ,,Lako je biti izdašan sa tuđim novcem“.
