Američka centralna banka (FED) podigla je juče referentnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, pa se ona sada kreće između 0,25 i 0,50 procenata. Zvaničnici banke saopštili su, poslije dvodnevnog sastanka, da će do kraja godine kamata biti podizana još šest puta, te da će nakon toga iznositi 1,90 odsto.
Komentarišući odluku FED-a i njen uticaj na Evropsku centralnu banku (ECB), a time i na Crnu Goru, direktor sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci Gojko Maksimović kazao je juče Pobjedi da bi se rast kamatnih stopa na međunarodnom tržištu mogao posredno preslikati i na naše finansijsko tržište.
"Zbog toga je od velike važnosti stvaranje održivosti budžeta Crne Gore i izbjegavanje zaduživanja u ovoj godini. Svako zaduživanje u nestabilnim finansijskim vremenima, kakvo je trenutno prisutno, može biti jako skup i neizvjestan projekat. Zato nam ostaje da se nadamo da su projekcije budžeta bile ispravne i da nam predstoji uspješna turistička sezona", rekao je Maksimović.
Obaraju inflaciju
Odluka FED-a donijeta je kako bi se suočili sa najvećom inflacijom u posljednjih 40 godina u Americi, koja je u februaru iznosila 7,9 odsto. FED je u martu 2020. takoreći spustio na nulu kamatnu stopu da podrži privredu koja se tada suočavala sa širenjem pandemije.
Maksimović ističe da je povećanje kamata jedna od osnovnih mjera monetarne politike u cilju obaranja inflacije, te da je tržište i ranije očekivalo odluku o povećanju referentne kamatne stope za 25 bazičnih poena.
"Donijeta odluka o povećanju referentne kamatne stope je prva ove godine, a očekuje se da će ih biti još šest, te da će FED do kraja godine podići referentnu kamatnu stopu na 1,90 odsto. Na ovom nivou se nalazila u septembru 2019. godine", ukazuje Maksimović.
On kaže da ECB ne prati u potpunosti odluke FED-a, već samostalno odlučuje o visini kamatnih stopa, kako na depozite tako i na refinansiranje.
"Kamatna stopa na depozite se nalazi na nivou od -0,50 odsto, dok je kamatna stopa na kredite 0,25 odsto. ECB već duže vrijeme vodi politiku niskih kamatnih stopa, a sve u cilju pospješivanja ekonomskog rasta u zemljama EU. Stanovište ECB je da će niske kamate, kao i negativne stope na depozite, uticati na povećanje kreditne aktivnosti, a time i na povećanje ekonomskog rasta u zemljama EU", navodi Maksimović.
Drugi instrument koji je ECB koristila su, kako dodaje, bile operacije na tržištu gdje su aktivno kupovali državne i korporativne obveznice, čime su značajno obarali kamatne stope na obveznice i omogućavali državama i kompanijama da se lakše i povoljnije zadužuju na tržištu.
"Kao rezultat navedenog imali smo situaciju iz prethodnog perioda da su se države i intitucije zaduživale po istorijski najpovoljnijim uslovima, negdje čak i po negativnim kamatnim stopama, odnosno prilikom zaduživanja dobijali su više novca nego što treba da vrate kupcima obveznica. ECB je ovog mjeseca donijela odluku da postepeno ukida program kupovine obveznica, što će se reflektovati na povećanje prinosa na obveznice na tržištu, jer će ,,nestati“ jedan od glavnih kupaca", upozorava Maksimović.
ECB u raskoraku
ECB se, ukazuje Martinović, još nije odredila prema politici kamatnih stopa, jer je to malo komplikovanije pitanje.
"Povećanje kamatnih stopa u uslovima recesije i pada društvenog proizvoda može dovesti do negativnih posljedica i stvaranja većih poremećaja na tržištu od trenutne inflacije. Mnoge kompanije, a i države možda neće biti u mogućnosti da finansiraju skuplje kredite, pa se ECB nalazi u nekom raskoraku i jako je teško predvidjeti kakvu će odluku donijeti u budućem periodu", ocijenio je.
Maksimović, zaključujući da će se svaka odluka ECB posredno odraziti na Crnu Goru budući da naša država koristi euro.
