Mlada učiteljica Kejt Roberts započinje u osam sati ujutro nastavu u devetom razredu u Bilabong školi u Maleu, glavnom gradu Republike Maldiva. Danas će svojim učenicima pričati o posljedicama klimatskih promjena koje će svi osjetiti. Djeca je pažljivo slušaju, jer je ova tema zaista svima već dobro poznata. Gotovo svako već ima neko iskustvo, pa tako i Mohamed i Aminat, koji kažu kako „pijesak sve više nestaje, te kako se boje budućnosti, pošto neki tvrde kako Maldiva do 2020. godine više neće ni biti“.
Našid: Želimo svoj život na ostrvima
Prema najnovijim izvještajima i procjenama stručnjaka za klimu pri Ujedinjenim nacijama, nivo mora bi u slijedećih 90 godina mogao da se poveća za oko 60 centimetara – ukoliko snijeg na Sjevernom i Južnom Polu nastavi da se topi. A ako se ovaj „horor scenario“ doista ostvari, to bi mogao biti kraj opstanka i života na ostrvima u Indijskom okeanu. Najviša tačka Maldiva nalazi se, naime, na svega 1,5 metar nadmorske visine. Strah stanovnika koji žive na 200 od ukupno 1.200 ostrva je, kako kaže i predsjednik Maldiva Mohamed Našid, time opravdan.
- Naravno da smo zabrinuti. Svi ćemo nestati! Stanovnici se boje da će ubuduće biti sve manje ribe, da neće biti vode za piće. Mi smo svi stanovnici ostrva, moramo i želimo ovdje da ostanemo, živimo onako kako nam je određeno – okruženi vodom - navodi Našid.
Nova, vještačka ostrva
Kako stanovnici ne bi bili zaista prisiljeni da presele na kopno, kako bi i dalje mogli da ostanu u svojoj domovini, već sada se preduzimaju određeni koraci. Nekoliko kilometara sjeverozapadno od glavnog grada, gradi se već godinama jedno novo, djelimično vještačko ostrvo. Ono je za jedan metar više od okolnih ostrva i zaštićeno je betonom. Nabacivanje dodatnog pijeska i korala potrebnih za njegovu visinu, koštalo je oko 10 miliona dolara.
Već sada ovdje, na Hulhulmalu, kako se zvanično zove ovo djelimično vještačko ostrvo, živi oko 3.000 stanovnika. Ukupno bi ih jednog dana trebalo biti oko 30.000. Dosad je izgrađena bolnica, škola, mnogobrojne trgovine i jedna džamija. Dvadesetjednogodišnji Abdula Asvan nedavno se sa porodicom preselio ovdje jer, kako kaže, „malo ostrvo u blizini Malea, više nije bilo dovoljno sigurn".
- Pješčana plaža već je dobrim dijelom nestala. Naša kuća se nalazila u blizini plaže, ali valovi su postajali sve veći. Više se nismo osjećali sigurno. Pristan koju smo izgradili djelimično je zbog padavina već uništen i razrušen - priča Asvan.
Ali stanovnici se ne brinu samo oko povećanja nivoa mora, već i zbog povećanja temperature vode. Do kraja ovog stoljeća Indijski okean bi trebalo da otopli za jedan do tri stepena – upozorava i profesor geografije Hans Georg Bole sa Univerziteta u Bonu.
- Povećanjem temperature mora povećava se i energija odgovorna za stvaranje tropskih oluja. One će postajati sve snažnije i, samim tim predstavljaju veliku opasnost za Maldive. Već sada ima mnogo znakova klimatskih promjena. Pogledajte samo Indiju: tamo suša neprekidno traje već tri godine. Tako nešto se u istoriji čovječanstva još nikada nije dogodilo - tvrdi ovaj stručnjak.
Od Kankuna se ne očekuju čuda
Ovih dana se u Kankunu, u Meksiku, održava samit o klimi, na kome bi visoko razvijene industrijske zemlje poput SAD-a trebalo sa zemljama poput Kine i Indije da potpišu međunarodni klimatski sporazum. Kada je riječ o uspjehu ove konferencije, predsjednik Maldiva Mohamed Našid nije naročito optimističan.
- I na posljednjem sastanku na vrhu, u Kopenhagenu, mnogo se toga zaključilo i više pričalo nego što se kasnije stvarno djelovalo. Naš su zahtijev za ograničenje globalnog klimatskog otopljavanja za 1,5 stepemi jednostavno ignorisali - kaže predsjednik ove ostrvske republike.
Ali, uprkos svemu, on ne gubi nadu jer, kako kaže, ako sjutra nestanu Maldivi, preksjutra će nestati i London i Njujork.
(Preuzeto sa: Dojče vele)
