Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić prokomentarisao je rezultate popisa.
"Dobili smo podatke na osnovu kojih ćemo da vodimo politiku", kazao je Mandić.
On je istakao da je danas situacija bolja nego što je bila ranije.
"Crna Gora pokazala građanski karakter"
Poslanik DPS-a Jevto Eraković kazao je treba obratiti pažnju na demografske podatke popisa i na to da stanovništvo stari.
"Crna Gora je pokazala svoj građanski karakter, uprakos raznim naletima nacionalizama iz regiona, a naročito jednog koji je bio usmjeren da se potpuno promijeni struktura jezika u Crnoj Gori", kazao je Eraković.
Istakao je da je "ispod radara" prošla informacija, ne smao o olovu i ugroženosti stanovnika Bara zbog olova, već, kako kaže imamo povećane vrijednosti arsena.
Poslanik URE, Filip Adžić, kazao je da se nepotrebno čekalo ovoliko vremena za objavljivanje podataka popisa.
"Pričati o ugroženosti srpskog jezika i naroda, vidimo sada, je da apsolutno nijeste bili u pravu. Isto, kao i svi oni što su branili interese crnogorskog i bošnjačkog naroda, kao oni što su se predstavljali kao jedini spasioci, nije tako", kazao je Adžić.
On je kazao da Crna Gora može biti samo građanska.
Poslanik DF-a, Marko Kovačević, istakao je da je zadovoljan rezultatima popisa.
"Srpski narod je pokazao čvrstinu, u prethodnih 100 godina totalitarni režimi su pokušavali da urade sve da srspkog naroda nema na ovom prostoru", kazao je Kovačević.
"Premijer i ministri da objave svoje popisne listiće"
Poslanik SD-, Branislav Nenezić, pozvao je ministre da objave podatke iz svojih popisnih listića.
"Ako želimo da nastavimo da djelujemo kao građansko društvo, za premijera i ministre obaveza da objave svoje popisne listiće i da vidimo da li imamo 40 posto ministara koji se izjašnjavaju kao Crnogorci i govore crnogorskim jezikom", pozvao je Nenezić.
Istakao je da rezultati o podacima o arsenu za Bar treba da budu upozorenje.
"Pored svega što imamo u vatduhu treba nam termoelektrana i metan", kazao je on.
Poslanik DPS-a, Andrija Nikolić, podsjetio je na izjavu poslanika DF-a Dejana Đurovića koji je kazao da "zna da je srpski nacionalni korpus većina i da će se više od 50 odsto građana izjasniti da govori srpskim, što je uslov za izmjenu Ustava".
"Mislim da je manje važno za ukupnu crnogorsku javnost prebrpojavanje koga ima više koga manje. Ono što mogu da posvjedočnim da je neko trpio i bio stigmatizovan. Podsjetiću da je 2003. u Crnoj Gori se 33 posto građana izjasnio kao Srbi, 2011. godine ih je bilo 29 procenta, danas ih je 32 posto", kazao je Nikolić i kazao da podaci nijesu takvi da bi pokazali da je nekada izjašnjavanje bilo diskriminatorno.
Mandić je reagovao i istakao da se "skinula priča o posrbicama i političkim Srbima".
"Na osnovnu ovih rezultata Parlament će definisati politiku države", kazao je Mandić i kazao da će to raditi u dogovoru sa opozicijom.
Poslanik DF-a Dejan Đurović je kazao da bi srpski jezik trebalo da bude službeni.
"Svaki treći stanovnik Crne Gore je Srbin i srpski je većinski jezik", kazao je Đurović.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić je poručio da je crnogorski jezik Ustavom definisan.
"Vaše kolege i vi ste od ovog popisa imali značajno drugačija očekivanja", kazao je Nikolić.
Demografski podaci zabrinjavajući
Poslanik SD-a, Boris Mugoša, poručio je da poslanike treba da zabrine struktura demografske starosti.
"Na prethodnom popisu je samo jedna lokalna samouprava imala prosječnu starost preko 43 godine, sada je osam. Mi treba da se bavimo tim stvarima i činjenicom da u četiri grada živi 52 posto stanovnika, Podgorici, Nikšiću, baru i Bijelom Polju. Ja mislim da je naša odgovornost da se bavimo tim temema, a to ko su i što su je intimno pravo građana", kazao je Mugoša.
Poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović je kazala da srpski jezik treba da bude zvanični jezik.
"Računam da će Parlament da odgovori onome što su zahtjevi građana", kazala je Kaluđerović.
Mandić je prokomentarisao da hoće "ako se dogovore i budu imali većinu".
Nikolić je reagujući na navode posalnice SNP-a, da Srba nije bilo u državnim institucija, pitao "odakle Dobričanin, koji je izbjegao sa Kosova, Vesna Bratić kao profesorica Univerziteta".
"Ni litije ne bi rezultirale onolikim brojem potpisa u domovima zdravlja, bolnicama, Univerzitetu, da je neko tim ljudim vezao okove na ruke", poručio je Nikolić.
Mandić je konstatovao prestanak poslaničke funkcije poslaniku DPS-a, Dušanu Raičeviću, koji je podnio ostavku na tu funkciju.
Zakon o priznavanju i izvršavanju stranih presuda
Poslanici raspravljaju o Zakonu o potvrđivanju konvencija o priznavanju i izvršavanju stranih presuda u građanskim i privrednim stvarima.
Ministar Bojan Božović kazao je da Konvencija predstavlja prekretnicu na polju međunarodnih sporova.
"Time se povećava praktična djelotvornost, smanjiće se potreba za dupliranju popstupaka", pojasnio je Božović.
Istakao je da će se implementacijom doprinijeti smanjenju troškova. Istakao je da će pristup pravdi biti bliži.
"Splitska Lora"
Poslanik NSD Jovan Vučurović podsjetio je da Crna Gora još uvijek ne potražuje one koji su počinili zločine u "Lori".
"Još uvijek je na snazi sramni sporazum između crnogorskog i hrvatskog tužilaštva. Oni koji su potpisivali su išli time da oštete Crnu Goru. Svi želimo najbolje odnose u regionu, ali kada govorimo o jednoj konvenciji moramo da se sjetimo tog sporazuma", kazao je Vučurović.
On je kazao da taj sporazum nije garantovao ravnopravnost dvije strane.
"Tim sporazum se predviđa da Crna Gora ne može da potražuje one koji su počinili zločine nad našim građanima", kazao je Vučurović.
Kazao je da je najavljeno revidiranje tog sporazuma.
Poslanik HGI, Adrijan Vuksanović, reagovao je na izjavu Vučurovića i kazao da svi koji su počinili zločine treba da budu adekvatno kažnjeni.
"Moramo uzeti u obzir da je Hrvatska trpjela velikosrpsku agresiju. Lora je u Splitu, nije u Nikšiću, niti su ljudi iz Dalmacije vršili agresiju na Nikšić ili drugi dio Crne Gore, već su iz Nikšića i drugih djelova Crne Gore prešli granicu i vršili agresiju. Da bi došlo do pomirenja, moramo znati ko je uzročnik a ko žrtva i šta su posljedice tih tragičnih politika koje su došle iz Beograda", kazao je Vuksanović.
Reagovao je poslanik Vučurović i kazao da su "ti ljudi pohvatani u Bosni i Hercegovini, odvedeni u splitsku Loru i pogubljeni na najmonstuoiniji način".
Despotović: Vlast ne poštuje konvencije
Poslanica DPS-a, Aleksandra Despotović, pozvala je da se termin "selo" ne koristi u negativnom kontekstu.
"Prije nekoliko dana čusmo od susjedne države da je "crnogorsko selo kriminalna zajednica", poručujemo im da se okrenu razvoju sopstvenih sela", poručila je Despotović i poručila da se više takav narativ neće tolerisati.
Istakla je da Crna Gora prihvatanjem konvencija na putu prema EU pokazuje svoj građanski karakter.
"Ova konvencija podrazumijeva dobrosusjedske odnose sa našim susjedima", poručila je Despotović.
Pojasnila je da će potpisivanjem konvencije pravosnažna presuda u jednoj biti pravosnažna i u drugoj državi, potpisinici konvencije.
Podsjetila je na Konvenciju iz 1950. godine kojom je propisano kako se postupa u vremenu kataklizme.
"Vlast ne zna ovu konvenciju, ako pogledamo kako se izvršna vlast odnijela u periodu vremenske kataklizme i poplava u Šavniku. Konvencije se ne postuju. Ovo je trenutak koji ćemo pamtiti kao nedostojan", poručile je Despotović.
Pitala je predstavnike vlasti da li su pročitali konvencije po pitanju poplava u šavniku, Q groznice, zagađenja vode i slično.
"Da li je izašla komisija do danas, izvršila procjenu štete?", pitala je Despotović.
Pitala je šta će učiniti po pitanju Q groznice.
Poslanica DPS-a Sonja Milatović kazala je da je riječ o konvenciji koja je primjenjima u skoro svim članicama EU.
"Znam da će gospoda iz vlasti nastaviti da barjači izglasavanjem zakona koji Crnu Goru smještaju u društvo evropskih zemalja. Barjačite, jer je to potvrda ispravnosti politike DPS-a, koja je trasirala EU put Crne Gore", kazala je Milatović.
Poručila je da su mnogi koji danas sjede u vlasti nosili antievropske dresove.
Milatović je pozvala donosioce odluka da sve alarmiraju i da riješe problem vršnjačkog nasilja.
"Nijedno dijete se danas u školi ne smije osjećati nebezbjedno", poručila je Milatović.
Ona je podsjetila da iz vlasti nijesu reagovali na katastrofu u Šavniku.
"Šta im je Šavnik skrivio da s enijesu danima okrenuli dok se ta opština suočavala sa katastrovalnim nevremenom. Dok je gospoda iz Vlade ovu katastrofu danima posmatrala preko TV ekrana iz toplih i suvih kabineta, Jugoslav Jekić se na terenu borio da pomogne građanima. Jakić je pokazao da bez koga nema, bez njega se može", poručila je Milatović.
Poslanik Demokrata, Duško Stijepović, kazao je da predloženi Zakon nije sporan.
"Zakon je jako potreban i što se tiče krivičnih stvari.Sjećamo se Vesne Medenice, mislim da je sramno da 19 put se odlaže prvo ročište. Oćemo li o tome da pričamo? Smatram da je to nedopustivo. To pokazuje gdje nam je sudstvo", kazao je Stijepović.
Pozvao je Božovića da obeća da se Osnovni sud u danilovgradu neće ukidati.
"I po istorijskoj važnosti i statistici ne zaslužuje da bude ukinut", kazao je Stijepović.
On je kazao da se "poplave u Šavniku pokušavaju na mizeran način pokušavaju politizovati" ne može da shvati. I kazao da ne može da shvati da ljudi koji su imali godinama ljude u intitucijama ne znaju zakonsku proceduru.
"Ne može niko da se pojavi nepozvan. Zašto neko nije uputio zahtjev? Bez toga niko ne može da mrdne tamo", kazao je Stijepović.
Resorni ministar Božović je kazao da su diskosije bile "daleko od teme".
On je Vučuroviću, koji je govorio o sporazumu sa Hrvatskoj, istakao da je Skupština dala doprinos kada su usvojene izmjene Zakona o kričnom postupku.
"Mi smo kroz izmjene otvorili vrata za saradnju sa međunarodnim sudovima. Potpisala je i Konvencija o ratnim zločinima, koju se nadam da će Skupština ratifikovala, i usvojena Strategija", kazao je Božović.
On je istakao da je konvencija povezana sa brojnim međunardonim dokumentima. Istakao je da je za Q groznicu adresa Ministarstvo poljoprivrede, ali da su na sjednicama Vlade govorili o tom problemu.
Poručio je poslanici Milatović da konvencije nije ona kojoj "želi da barjači", već da građani dođu lakše do pravde.
Nakon pauze, poslanici raspravljaju o predlogu Zakona o potvrđivanju međunardnog sporazuma o razmjeni podataka u svrhe provjere o izjave o imovini.
Posalnik HGI Andrija Vuksanović, reagovao je proceduralno, i istakao je da Monstat prilikom prezentacije rezultata popisa kazao da nije predstavio podatke o hrvatskom jeziku i nacionalnosti.
"Zvali su me građani, morali su da tragaju za tim podacima", kazao je Vuksanović.
Rovčanin: Mali broj funkionera prijavljuje imovinu koju ima u regionu
Božović je o predlogu Zakona o potvrđivanju međunardnog sporazuma o razmjeni podataka u svrhe provjere o izjave o imovini kazao da je nastao uz podršku Austijeske razvojen agencije, a podžan od strane šefova vlada Zapadnog Balkana.
Naveo je da ga je Crna Gora potpisala 2021, a do sada su ga potpisale Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Moldavija. Kazao je da je Sjeverna Makedonija već ratifilovala.
Predviđena je saradnja između potpisnica u cilju provjere izjava o imovini.
"Sporazum je predviđeno da se ne predviđa ograničavanje u slučaju drugih sporazuma koje su na strani država potpisnica", kazao je Božović i kazao da na putu EU može biti veoma koristan.
Ističe da će biti brža komunikacija između država potpisnica u pogledu dostupnusti podataka za konkretna lica o njihovoj imovini koja se nalazi u tim državama.
"Sada zavisi od dobre volje od država koja je zamoljena za podatke", kazao je Božović.
Posalnik Demokrata, Nikola Rovčanin, kazao je da je riječ o zakonu koji će unaprijediti borbu protiv korupcije.
"Ono što je prethodnih godina nedostajalo jeste provjera imovine javnih funkcionera u državama regiona i svijeta. Bili smo svjedosci da su iznošeni u javnosti dokazi o posjedovanju imovine naših instaknutih funkionera u prethodnih 30 godina, u regionu. Prikrivanju imovine je odzvonilo", kazao je Rovčanin.
Istakao je da mali broj funkionera prijavljuje imovinu koju ima u regionu.
"Svaki onaj funkcioner koji zakonito posjeduje imovinu neka mu je sa srećom, ali svaki onaj građanin koji ne može da dokaže porijeklo svije imovine mora da odgovara", kazao je Rovčanin.
Poslanik DPS-a Abaz Dizdarević kazao je da će podržati usvajanje sporazuma. On je kazao da većina država zahtijeva da javni funkcioneri prijavlju imovinu.
"U tome na Zapadnom Balkanu prednjači Crna Gora", kazao je Dizdarević.
On je kazao da vjeruje da će ovim sporazumom biti moguće dobiti podatke nadležnih organa potpisnica u situacijama kakva je bila pred lokalne izbore u Podgorici, kada su, kako je podsjetio, imali podatke o duplo ili troduplo upisanim biračima koji su imali glasačko pravo u više država.
Poslanik Demokratskog fronta Dragan Bojović je tim sporazumom predviđena razmjena podataka sa Srbijom, Sjevernom Makedonijom i Moldavijom, i kazao da najviše neprijavljenih nekretnina u Srbiji imaju oni koji šire "srbofobiju u Crnoj Gori".
"Tamo imaju nekretnine a ovdje šire mržnju prema Srbiji", kazao je Bojović i istakao da je važno da se isti sporazum uspostavi sa drugim zemljama regiona i zemljama EU, ali i sa "egzotičnim zemljama" i da bi se tamo našla imovina bivših funkionera.
Abdić: Dijelićemo se na ljude i neljude
Poslanik DPS-, Nermin Abdić, kazao je da se neće igrati i da glas koji su građani u Podgorici dali toj partiji je siguran i da neće biti izbornih kombinatorika. I ona je potvrdio da će DPS podržati Zakon kao i sve one zakone koji idu prema evropskom putu Crne Gore.
"Jednu začkoljicu nećemo tražiti", kazao je on.
Istakao je da će primjenom Zakona lakše doći do podataka o imovini svih.
"Nećemo se ovdje dijeliti i prebrojavati, dijelićemo se na ljude i neljude", kazao je Abdić i poručio da je dešavanje u Baru zabrinjavajuće.
"Ne znam zabrinjava li to koga ovdje, 58 radnika od 63 Port od Adria, je intoksicirano olovom i arsenom, znate li što to znači? nemamo đe da liječimo te ljude", kazao je Abdić i poručio da zahtijva da se delegira delegacija koja će da obiđe Port od Adria.
Pozvao je da, ako Ministarstvo zdravlja, ne preduzima nikakve mjere da Skupština nešto preduzme.
Podsjetio je i na pitanje Q groznice.
"Ja sam prvi da krenem i pomognem sve sa svoje strane, ljudski i pošteno, da izađemo na teren i vidimo o čemu se radi", kazao je Abdić.
Osvrnuo se i na probmel nasilja. Posjedio je na brojne primjere nasilja u porodici.
"To je poraz za sve nas koji sjedimo ovdje", kazao je Abdić i apelovao da se po top pitanju izriču najstože kazne.
Podsjetio je i na slike iz Podgorice i problem sa miševima na ulicama glavnog grada i problemom sa vodosnabdijevanjem.
"Šta ćemo sa onima koji nijesu imali para d akupe vodu?", kazao je Abdić i pozvao da se smanji cijena vode ili na neki način nadoknadi građanima izdvajanje za vodu prethodnih dana.
"Ovo je ljudski vapaj da se učini nešto zbog stvari od kojih može glava da nas zaboli", kazao je Abdić.
Uskoro opširnije...
