Taj termin, koji koristi predsjednik Skupštine Andrija Mandić, zapravo - ne postoji kao institut.
To ističe profesor prava i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić.
Mitrić za Radio Slobodna Evropa kaže da termin “dopuna Ustava” ne postoji u Ustavu, već najviši pravni akt propisuje isključivo proceduru za njegovu promjenu.
“Taj argument, da će rezultati popisa pokazati da većina stanovnika govori srpskim jezikom ne može se dovesti u vezu sa Ustavnom odredbom o tome koji je jezik službeni u Crnoj Gori”, riječi su Mitrića.
Govoreći o uslovima za promjenu člana Ustava, kako bi na zahtjev dijela parlamentarne većine srpski jezik postao službeni kao i crnogorski, profesor Mitrić podsjeća da su odredbe o državnosti i identitetu dodatno zaštićene od promjena.
“Promjena te ustavne oblasti je za mene kao pravnika, nemoguća misija, jer zahtijeva složenu proceduru, naročito kod fundamentalnih ustavnih normi”, kaže Mitrić.
Procedura za izmjenu odredbe o službenom jeziku podrazumijeva podnošenje akta o potrebi promjene Ustava, a nakon dijaloga u Skupštini potrebna je dvotrećinska većina za njegovo usvajanje.
“Ukoliko to prođe, druga faza je donošenje samog akta o promjeni, na primjer ‘srpski jezik je službeni’. Ako i to dobije dvotrećinsku većinu u parlamentu, potrebno je izjašnjavanje građana na referendumu kao treća faza”, navodi Mitrić.
Ustav propisuje da će promjena članova, među kojima je i norma o službenom jeziku, biti konačna ako se na državnom referendumu za promjenu izjasni najmanje tri petine svih birača.
To bi značilo da za promjenu norme treba da glasa 325.000 birača od oko 542.000 koliko ih je bilo u biračkom spisku na posljednjim parlamentarnim izborima.
Profesor Mitrić kaže da su u Ustav uvedene složene procedure promjena zbog zaštite državnog integriteta i identiteta.
“Hipotetički, ukoliko bi se usvojile promjene o jeziku, državljanstvu, simbolima, cjelovitosti teritorije, državno uređenje i oblik vladanja, Crna Gora bi bila zbrisana bez ikakvog nasilja”, ističe Mitrić.
