Kako iz Ljubljane izvještava reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak, neriješeni su sporovi Slovenije i Hrvatske po pitanju granica, kao i štedišta Ljubljanske banke, koji opterećuje odnos Ljubljane i s Bosnom i Hercegovinom.
Osim toga, Slovenija nije priznala status nacionalnih manjina svojim stanovnicima koji dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije.
Bošnjaci nemaju status nacionalne manjine, pa nemaju ni stalan izvor finansiranja. Da im se Ustavom prizna taj status, bili bi riješeni mnogi njihovi problemi.
"Da imamo mogućnost učenja materinskog jezika, da imamo pristup medijima, da imamo mogućnost finansiranja. Jer, mi plaćamo porez ovoj državi i očekujemo od ove države da nam kroz naše kulturno djelovanje to vrati nazad", kaže predsjednik Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije Fahir Gutić.
Isto je i Hrvatima. Mila Vlašić je književnica, a u Sloveniji živi više od pola vijeka. Iako su joj 84 godine i dalje piše na hrvatskom.
"Moja domovina je Hrvatska, razumljivo, jer sam u djetinjstvu rasla uz zastavu hrvatsku prilikom svakog blagdana, ali moja druga domovina je Slovenija, jer tu sam sazrijevala, nastavljam svoj stvaralački rad", kaže ona.
Taj rad slovenska država finansira povremeno, od projekta do projekta, ali mnogo više hrvatskim društvima pomaže matična država.
"Kao nepriznata manjina, u Sloveniji nemamo financijskih mogućnosti da finansiramo naše djelatnosti u okviru društava, odnosno udruga", kaže predsjednik Saveza hrvatskih društava Slovenije Petar Antunović.
Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, Bošnjaka je u Sloveniji 40.000, Srba gotovo 39.000, Hrvata više od 35.000. Crnogoraca, Makedonaca i Albanaca je ukupno još gotovo 13.000.
No, u udruženjima kažu kako je pripadnika nacionalnih manjina s područja bivše Jugoslavije i više. Ukupno, tvrde, blizu 250.000, ili između 10 i 14 odsto ukupnog stanovništva Slovenije.
S druge strane, Mađara je u Sloveniji 6.200, a Italijana 2.200 i jedini imaju svoje zastupnike u slovenskom Parlamentu.
"Status nacionalne manjine po slovenskom Ustavu imaju Mađari i Italijani. Njih je daleko manje nego nacionalnih manjina s područja bivše Jugoslavije, ali kod izrade slovenskog Ustava kriterijum nije bila brojnost, nego autohtonost", pojasnila je Kiseljak.
U izradi Ustava učestvovao je profesor Miro Cerar sa Pravnog fakulteta u Ljubljani.
"To [autohtonost] znači da imaju zajednicu što biva na ovom teritoriju desetinama godina, ili čak vijekovima. Znači, tu je neki teritorijalni istorijski princip. Što se tiče prava, oni imaju našim Ustavom priznata prava u velikom obimu, čak nadstandardno", kazao je on.
Bošnjaci, Srbi, Hrvati i drugi osnovali su zajedničko vijeće koje traži da ih se prizna Ustavom.
No, za promjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina u Parlamentu, što u Sloveniji ne ide nimalo lako.
(Aljazeera.net)
