MANS će zbog toga početkom naredne sedmice ASK-u predati inicijativu protiv Zorana Lazovića jer, kako tvrde u toj organizaciji, nije prijavio da je njegova supruga početkom prošle godine stekla stan i garažu u centru Podgorice, nakon razmjene nekretnina sa Žarkom Garićem.
"Tu promjenu u imovini Lazović je morao prijaviti ASK-u vanrednim izvještajem o prihodima i imovini u slučaju promjene veće od 5.000 eura, u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije, što on nije učinio", saopšteno je iz MANS-a.
Pored toga, navode da Lazović nije prijavio ni poklon koji je njegova supruga stekla razmjenom nekretnina sa Željkom Garićem koji se ogleda u razlici između tržišne vrijednosti i cijene koja je formirana pri toj razmjeni.
"Podsjećamo, u razmjeni sa Garićem, supruga Lazovića je stekla značajno veći stan sa parking mjestom, uz doplatu svega 10ak hiljada eura", dodaje se u saopštenju.
Kompletnu dokumentaciju MANS će proslijetiti i Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, od koje će tražiti da utvrdi sve okolnosti sticanja imovine bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije, Zorana Lazovića.
"Od unutrašnje policijske kontrole zahtijevaćemo da utvrdi da li je Lazović u eventualnom postupanju prema fizičkim i pravnim licima sa kojima njeguje kumovske i poslovne odnose, javni interes podređivao ličnom, te da li je potencijalni sukob interesa imao uticaja na rezultate njegovog rada. Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije biće predata i dokumentacija koja se odnosi na sticanje stana od strane Lazovićevog sina, Marka Lazovića, koji je zaposlen u Sektoru kriminalističke policije. Istraživanje MANS-a je pokazalo da je mlađi Lazović stekao vrijedan stan značajno ispod tržišnih uslova, direktno od kompanije „Bemax“, i to uz odloženo plaćanje", navedeno je u saopštenju.
U MANS-u naglašavaju da će dokumentacija biti proslijeđena i Upravi prihoda i carina, kako bi se utvrdilo da li je u prometovanju nekretnina između porodice Lazović, Željka Garića i kompanije „Bemax“ plaćen porez na realnu tržišnu cijenu, ili na onu koja je bila dogovor između učesnika u ovim poslovima.
"Slučaj Lazović ali i mnogi drugi prije ovog upućuju na neophodnost ozbiljne reforme kada je u pitanju kontrola imovine i prihoda javnih funkcionera i službenika, a naročito lica povezanih sa njima. Ovo je posebno važno kada govorimo o onoj vrsti funkcionera na kojima bi trebala da počivaju antikorupcijski napori države i kod kojih ne bi trebalo da postoji ni najmanji prostor za sumnju u njihovu nepristrasnost i objektivnost", zaključeno je u saopštenju.
