Ta nevladina organizacija danas je organizovala okrugli sto na temu Borba protiv korupcije i uloga zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Direktor monitoring programa MANS-a, Vuk Maraš, kazao je da je ta NVO u proteklih šest godina otkrila brojne korupcionaške afere koristeći instrumente prava na slobodan pristup informacijama.
„Da smo imali bolji pristup informacijama, mogli smo postići mnogo više. Na primjer, mogli smo saznati čime se bavi Brano Mićunović“, pojasnio je on.
Maraš tvrdi da je Vlada odlučila da im uskrati tu mogućnost, i da je to očigledno iz ograničenja predviđenih novim zakonom koji bi, kako je naveo, trebalo da bude usvojen do kraja juna.
„Iza ovih ograničenja stoje ljudi iz vrha vlasti, da se ne bi otkrile nove korupcionaške afere“, smatra on.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori se čini sve da se spriječi istraživanje korupcije.
„Zato smo i pokrenuli proteste, da im kažemo da je vrijeme da se takvo stanje promijeni, i da se poboljša borba protiv korupcije“, kazao je Maraš.
Majkl Karanikolas iz Centra za pravo i demokratiju smatra da donošenje novog zakona o slobodnom pristupu informacijama predstavlja presudan trenutak u demokratskom razvoju Crne Gore.
„Pravo na pristup informacijama je osnovno za demokratiju, i posebno je važno za zemlje koje izlaze iz perioda diktature“, smatra on.
Karanikolas je kazao da je Centar objavio rezultate istraživanja o zakonu o slobodnom pristupu informacijama koje se odnosi na 150 zemalja svijeta i kojim se, kako je pojasnio, mjeri snaga a ne implementacija zakona.„Od 150 zemalja, Crna Gora je na 91. mjestu, a najveća slabost dosadašnjeg zakona se odnosi na nedostatak mehanizama za žalbe“, naveo je on.
Prema njegovim riječima, kada se govori o regionu, Crna Gora je „pri dnu tabele“.
Karanikolas je kazao da je ta organizacija uradila i analizu Nacrta novog zakona, i ocijenila da ima pozitivnih stvari, kao što je proaktivno objavljivanje informacija, ali i onih koje predstavljaju korak unazad, a koje se odnose na ograničenja pristupu informacijama.
„Način na koji su izuzeci opisani je veoma problematičan, i nije u skladu sa međunarodnim standardima“, rekao je on i pojasnio da nije zakonski da se izuzme kompletna kategorija.
Karanikolas je ocijenio da Crna Gora ima fantastičnu ustavnu zaštitu prava na pristup informacijama, i da bi zakon trebalo da odražava tu ideju, a ne da bude ograničavajući i da uvodi nove izuzetke.
Pomoćni urednik Projekta izvještavanja o korupciji i organizovanom kriminalu, Dru Saliven, kazao je da je radio u 19 zemalja, i da ima dosta iskustva o pokušaju pristupa informacijama po različitim zakonima.
„Državni organi koji ne žele da daju informacije iskoristiće svaku slabost u zakonu da to ne učine“, poručio je on.
Prema njegovim riječima, sve institucije i organizacije će tumačiti zakon onako kako njima najviše odgovara, i zato mora sadržati eksplicitne odredbe.
„Svaki zakon koji se time ne bavi ozbiljno i sveobuhvatno, dozvoliće nedemokratskoj vladi da ga zloupotrebljava“, upozorio je Saliven.
Predstavnik Transparensi internešnela, Kornelija Abel, smatra da je slobodan pristup informacijama najvažnije pitanje za NVO.
„Jer mi svoj posao vidimo kao mogućnost i način za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala“, objasnila je ona.
Abel je ocijenila da najveći problem u novom zakonu o slobodnom principu informacijama "posljednjih nekoliko rečenica koje se odnose na ograničenja".
Savjetnik u Upravi za kadrove, Blaženka Dabanović, ocijenila je da novi zakon o slobodnom pristupu informacijama neće spriječiti korupciju u Crnoj Gori, iako je važan u borbi protiv te pojave.
„Ako zaista želimo da sagledamo problem korupcije, moramo osvijestiti građane i medije“, smatra ona.
Prema njenim riječima, borba protiv korupcije je teška zato što niko neće da prijavi takve slučajeve.
