„Crnogorska evropska partija se izričito protivi predlogu Demokrata za izmjenu Zakona o krivičnom postupku, u dijelu kojim žele, skoro neograničeno, a pet godina to i jeste, da produžavaju pritvor Crnogorcima, a da nije donijeta ni prvostepena presuda o njihovoj krivici“, kazao je potpredsjednik te partije, advokat Boris Marinović.
On ukazuje da je ova inicijativa u suprotnosti sa svim načelima Zakonika o krivičnom postupku.
„Prije svega pretpostavke nevinosti i in dubio pro reo (u sumnji u korist optuženog), ali i sa obavezujućim međunarodnim konvencijama i ukazuje na očiglednu želju Demokrata da od Crne Gore naprave Prokletu avliju, a od Crnogoraca Jadnike Viktora Igoa“, ocjenjuje Marinović.
On podsjeća da pravo na razumnu dužinu pritvora vodi porijeklo iz Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima iz 1966, kojim je propisano (čl.9 stav 3): „Svako ko je uhapšen ili pritvoren pod optužbom da je učinio krivično djelo biće izveden pred sudiju u najkraćem mogućem roku, i imaće pravo na suđenje u razumnom roku ili na puštanje iz pritvora...“.
Slično, kako dodaje, kaže i Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, u članu 5 stav 3 koji glasi: „Svako ko je uhapšen ili lišen slobode, biće bez odlaganja izveden pred sudiju i imaće pravo da mu se sudi u razumnom roku ili da bude pušten na slobodu do suđenja...“
„Dakle, cilj ovih odredbi jeste da se odredi „razuman“ rok za suđenje uhapšenom licu, a u funkciji sprečavanja suviše dugog lišavanja slobode prije suđenja kao i sprečavanja suviše dugog trajanja krivičnog postupka. Ovaj „razuman“ rok za donošenje prvostepene presude, nakon podizanja optužnice je u Crnoj Gori propisan ZKP-om na tri godine za sva krivična djela, a u regionu i blaže“, napominje Marinović.
Ukazuje da je u bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska taj rok (za istražni zatvor): jedna godina od podizanja optužnice za krivična djela za koja je propisana kazna do 5 godina, te jedna godina i šest mjeseci za krivična djela za koja je propisana kazna do 10 godina; dvije godine za djela za koja je propisana kazna preko 10 godina, ali ne i za kaznu dugotrajnog zatvora, te tri godine za djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora.
„Napominjem, da je u Crnoj Gori propisano tri godine pritvora za sva krivična djela. Dakle, teži kazneno pravni tretman imaju Crnogorci nego Bosanci. Slično je i sa zemljama Evropske unije. Tako je i u Hrvatskoj propisano da do donošenja presude prvostepenog suda istražni zatvor može trajati najduže: tri mjeseca ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora do 3 godine, šest mjeseci ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatora do 5 godina, dvanaest mjeseci ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora do 8 godina, dvije godine ako se kazna zatvora za kazneno djelo može izreći preko 8 godina, a pritvor može trajati tri godine samo ako se za kazneno djelo može izreći kazna dugotrajnog zatvora, a može se produžiti najduže jednu četvrtinu do pravosnažnosti“, ističe Marinović
Napominje da u Crnoj Gori, poslije podnijete optužnice do nonošenja prvostepene presude, može se određivati pritvor do 3 godine, bez obzira kolika je zaprijećena kazna za to djelo.
Takođe, kako dodaje, u Hrvatskoj je moguće ukinuti pritvor i ukoliko tužilac ne preduzima blagovremeno istražne radnje, čega nema u zakonodavstvu Crne Gore.
„Dakle, vlasti u kojoj participiraju Demokrate, umjesto da grade sudnice, koje su deficitarne u Crnoj Gori i biraju nedostajuće sudije koje bi sudile u „razumnom roku“, kako to propisi nalažu, predlažu da se produžava pritvor za Crnogorce, mimo drugih naroda, sve dok oni ne izgrade nove sudnice, a to će biti posle komercijalnih stambenih zgrada na Veljem i drugim brdima po Podgorici i primorju. A do tada neka se pritvor produžavai do nerazumnih granica“, poručuje Marinović.
Kako naglašava, u ovoj inicijativi Demokrata nema nikakve temeljnosti, već predstavlja samo alibi za ministra policije, koji bi u svojoj površnosti želio samo da hapsi, često bez valjanih dokaza, a da prebaci odgovornost kasnije na sudstvo, koje ne može neograničeno da drži u pritvoru ljude bez valjanog pravnog osnova.
„Inicijativa Demokrata je i u suprotnosti sa jednim od fundamentalnih krivično-procesnih načela, a to je pretpostavka nevinosti, koja ima brojne funkcije, kao što je stavljanje tereta dokazivanja na tužioca, objektivnost suda, i koja štiti građane od nepravednih ograničenja njihovih prava“, kaže Marinović.
Međutim, ističe, kako je postalo jasno da su prava okrivljenih odavno izmještena iz sudnica i pravne struke i premještena kod površnih političara, medija i NVO, o čemu najbolje svjedoči izjava predsjednika Višeg suda Podgorica, koji kaže: „Pritvor se nekada određuje zato što sudija neće da prođe kroz linč medija i NVO, a često što ima manje srčanih sudija“, to je očigledna intencija političara da se tako i nastavi, uprkos pravnoj nauci i međunarodnim propisama navedenim na početku ovog teksta, i bez obzira što na ovaj način udaljavaju Crnu Goru od Evropske unije, a što je mnogima iz vlasti i cilj.
„Upravo zato CEP ističe da se određivanje pritvora mora staviti u kontekst pretpostavke nevinosti i drugih načela ZKP-a i potvrđenih međunarodnih pravnih dokumenata, a da Crnogorci eventualno donošenje nepravednih zakona moraju tretirati onako kako pravna nauka i preporučuje i da „zakonima koji su nepravedni i društveno štetni treba poreći ne samo važenje već i karakter prava (Radbruh)“, a koja je uspostavljena nakon donošenja nepravednih nacističkih zakona“, navodi Marinović.
Podsječa da Gustav Radbruh ističe da je važno kritički pristupiti pravnim propisima i da treba prihvatiti kao važeće samo one koji su u skladu sa pravdom i drugim pravnim vrijednostima, koje predstavljaju ispravno pravo.
Slično, kaže, smatra Artur Kaufman koji kaže da jedan pravni propis može biti toliko nepravedan da je u tom slučaju riječ o nepravu.
„Dakle, uvijek postoji mogućnost da sadržina pozitivnog prava postane izopačena, kao što je bila u Njemačkoj donošenjem tzv. „rasnih zakona“, zbog čega je Radbruh i rekao „da ideja prava ne može biti ništa drugo do pravda“. I sada, umjesto da se u Crnoj Gori radi na stvaranju uslova za ubrzanje sudskih postupaka, shodno „pravu na suđenje u razumnom roku ili puštanju iz pritvora“, kako kaže Konvencija i Međunarodni pakt, Demokrate rade na produženju pritvora, dok oni proširiju zatvorske kapacitete u Spužu i grade Velje brdo“, naglašava Marinović.
I ovo, kako dodaje, uprkos izvještaju koordinatorke programa OEBS-a za praćenje suđenja u Regionu Eirini Patsea koja kaže „da zakašnjela pravda nije samo uskraćena pravda - pored podrivanja povjerenja u pravosudni sistem i slabljenja društvenog ugovora, ona pokreće lančanu reakciju koja utiče na mentalno zdravlje svih stranaka u postupku, i žrtve, i svjedoka i optuženih. Optuženi koji čekaju suđenje često ispoljavaju psihosomatske simptome kao posljedicu odlaganja, uključujući anksioznost, osjećaj nemoći i pesimizam u pogledu budućnosti.
U nekim djelovima kao što je region Zapadnog Balkana oni koji su u pritvoru suočavaju se sa teškim uslovima, poput ograničenog smještajnog kapaciteta i strožih restrikcija nego u zatvoru što dodatno pojačava mentalni pritisak’’.
„Shodno navedenom, CEP se zalaže, suprotno Demokratama, za smanjenje rokova za određivanje pritvora nakon podizanje optužnice, posebno za one koji su optuženi za blaža krivična djela, kao što je to u zemljama okuženja koje su članice EU. Ovo iz razloga što osumnjičeni ne smije da postane žrtva nefunkcionalnog sistema suđenja i neizgrađenih sudnica, što je primarni zadatak izvršne vlasti, tj. političara koji ne rade svoj posao, a štetne efekte toga žele da prebace na pritvorenike, koji su, po zakonskoj definiciji, nevini dok se to ne utvrdi pravosnažnom presudom“, zaključio je Marinović.
