„Sa druge strane, ne mogu da dopustim da izdvojeni slučajevi budu reper za cijeli sistem, kako Vi to želite predstaviti, te da prećutimo činjenicu da se značajnim brojem preduzeća upravlja domaćinski, na način koji može poslužiti za primjer“ – kazao je predsjednik Vlade odgovarajući na pitanja Poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije.
Odgovarajući na pitanja o poreskom opterećenju rada, premijer je kazao da Vlada u kontinuitetu pokazuje spremnost da umanji poreska opterećenja po osnovu rada.
„Samo tokom 2019. godine Vlada je predložila značajne izmjene poreskih propisa koji dokazuju ovu tvrdnju“ – kazao je Marković.
„Naime, krajem 2019. godine izvršeno je potpuno ukidanje tzv. „krizne stope“ poreza na dohodak fizičkih lica, te se dohodak fizičkih lica u Crnoj Gori oporezuje po jednoj od nižih stopa u Evropi od devet odsto. Mi čak mislimo ili ja mislim da treba da bude i niža. I da čak dio smanje stope poreza na dobit treba da ide u reinvestiranje. Takođe, tokom 2019. godine izvršeno je umanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za 2 procentna poena, te je između ostalog, učešće poreza i doprinosa u bruto iznosu umanjeno na oko 39 odsto“ – rekao je predsjednik Vlade.
Marković je kazao da nema taj komfor da samo komentariše, već da mora donositi odluke od kojih zavisi ekonomski život u Crnoj Gori.
„I po pitanju poreskih politika, i po pitanju penzijskih prava, Vlada blisko sarađuje sa domaćim i inostranim partnerima, kako bi predložena rješenja bila u skladu sa međunarodnim standardima i održiva na duži rok. Dakle, ne da posežemo za populističkim rješenjima (to je najlakše) već da tražimo ona koja će dati najbolje rezulatate sa najmanje negativnih efekata. Ono što takođe želim da istaknem, a to je da gotovo nema dana da u Vladi ne vodimo razgovor sa udruženjima poslodavaca i sindikatima. Juče smo, na primjer, imali sastanak sa predstavnicima Privredne komore. Pozivam ih, neka kažu, da li su ikada do sada imali ovako otvoren pristup od strane Vlade? Da li se ikada sarađivalo ovako blisko kao sada? Mi u Vladi nijesmo ni slijepi ni gluvi na zahtjeve poslovne zajednice kako to pokušavate da predstavite. Pokazala je to i situacija sa korona virusom. Svi su mogli da vide kako je privreda pritekla u pomoć u najtežim momentima i kako je Vlada pružila ruku onom dijelu privrede koji je najdirektnije i najviše osjetio posljedice. I opet, na tom planu, svakodnevno komuniciramo i zajednički tražimo modele za brži oporavak ekonomije. Samo na taj način – ako radimo, a ne ako samo govorimo o tome, možemo doprinijeti i povećanju standarda naših građana i boljem kvalitetu života. Istini za volju, cijenim da smo u uslovima opstrukcije kakve smo imali sve vrijeme ovog mandata, nije je, dugo sam u politici u Crnoj Gori, ovakve opstrukcije, odavno nije bilo, institucionalne za realizaciju ključnih strateških politika na svakom koraku, uspjeli da održimo ispravan kurs i odličan trend, i da ćemo zajedno sa svima koji misle dobro Crnoj Gori i njenim građanima, nastaviti putem socio-ekonomskog napretka za dobro svakog pojedinca i svake porodice“ – zaključio je Marković.
Poresko opterećenje rada u CG na nivou prosjeka EU
Marković je saopštio da je poresko opterećenje rada u Crnoj Gori na na nivou prosjeka u Evropi i smanjeno je sa preko 60 odsto bruto zarade zaposlenog, koliko je iznosilo devedesetih godina, i sa oko 50 odsto u godinama kada je uveden euro, na oko 40 odsto koliko imamo danas.
„Da Vlada posvećeno radi na stvaranju uslova za poboljšanje životnog standarda svih građana, a posebno onih sa najnižim primanjima, svjedoči i odluka kojom je minimalna zarada povećana za 15 odsto u 2019. godini. Uporedo sa tim, kako se ne bi usporio rast zaposlenosti i konkurentnost privrede, odnosno kako bi se smanjilo ukupno poresko opterećenje rada, smanjena je i stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za dvaprocentna poena od jula prethodne godine. Obje izmjene stupile su istovremeno, 1. jula 2019. godine. Takođe, od 1. januara ove godine smanjena je viša stopa poreza na dohodak fizičkih lica sa 11 odsto na devet odsto, čime se dodatno umanjuje ukupno poresko opterećenje rada i stvara mogućnost daljeg povećanja zarada. Dakle, čak i u vremenu fiskalne konsolidacije koju sprovodimo od početka 2017. godine, Vlada ne samo da nije povećavala, nego je smanjivala poresko opterećenje rada. Svakako, svjesni smo činjenice da je u cilju jačanja konkurentnosti privrede i daljeg povećanja zarada crnogorskih građana, potrebno dodatno raditi na smanjenju poreskog opterećenja rada, što je svakako dio naše ekonomske politike“ – kazao je predsjednik Vlade odgovarajući na pitanja Poslaničkog kluba Socijaldemokrata i Liberalne partije.
Premijer je rekao da u novonastalim uslovima posebno moramo voditi računa da se ne dovede u pitanje dugoročna stabilnost i održivost javnih finansija, jer porezi i doprinosi imaju značajno učešće u ukupnim poreskim prihodima.
„Trenutna ekonomska situacija uzrokovana virusom COVID-19 i mjere koje smo donijeli, po sadašnjim procjenama za posljedicu će imati smanjenje prihoda budžeta za oko 350 miliona eura u odnosu na plan za 2020. godinu, što iziskuje traženje modela za dodatno finansiranje. Posebno naglašavam da zbog smanjenja stope doprinosa na zdravstveno osiguranje koje je u primjeni već godinu dana, za prvu polovinu tekuće godine registrjemo niže prihode za oko 12 miliona eura. Ovaj pad uzrokovan je dijelom i padom ekonomske aktivnosti usljed pandemije korona virusa, ali je on najvećim dijelom rezultat niže stope doprinosa na zdravstveno osiguranje, što se vidi i na osnovu naplate doprinosa za PIO i doprinosa za nezaposlenost koji bilježe blagi rast u odnosu na isti period prethodne godine. I pored svega navedenog, znate da smo i u periodu teške krize izazvane epidemijom, sa posebnim senzibilitetom, konkretno i pravovremeno djelovali u cilju očuvanja zaposlenosti. U toku aprila i maja ove godine za subvencionisanje plata za 65 hiljada zaposlenih isplatili smo bruto iznos od 32,5 miliona eura. Već smo za 250 novozaposlenih lica odobrili subvencionisanje plata na period od šest mjeseci. Do polovine juna, ukupan iznos odloženih poreza na dohodak fizičkih lica, doprinosa i obaveza nastalih po osnovu reprograma poreskih potraživanja iznosi preko 45 miliona eura“ – kazao je Marković.
Premijer je ukazao da je rezultat pandemije koronavirusa neizvjesnost u cijelom svijetu i da u takvim uslovima ishitrene ili ekonomski nedovoljno odmjerene odluke mogu stvoriti dodatni rizik. „A vrijeme koje živimo, traži brze odluke, ali prije svega odluke sa najmanjim mogućim rizikom. Prioritet Vlade ostaje očuvanje ekonomske stabilnosti, i očuvanje postojećih radnih mjesta, kao preduslova održivosti javnih finansija. Stoga u situaciji ugrožene likvidnosti budžeta, u kratkom roku nije realno očekivati dodatno smanjenje poreskog opterećenja rada“ – zaključio je Marković.
BDP od 2007. više nego dupliran, porasle plate i broj zaposlenih
Od 2007. godine, prosječni realni ekonomski rast je iznosio 2,8 odsto, dok je kumulativni rast u pomenutom periodu iznosio 42,4 odsto, pri čemu je bruto domaći proizvod više nego dupliran, rekao je premijer.
Marković je kazao da je dohodak po glavi stanovnika od obnove državne nezavisnosti povećan 2,2 puta, sa 3.539 eura na 7.888 eura prema preliminarnim podacima Monstata o nominalnom iznosu BDP-a za 2019. godinu. „Prosječna neto zarada je u istom periodu porasla sa 282 eura na 515 eura, dok je broj zaposlenih prema administrativnim podacima porastao sa 150 hiljada u 2006. godini, na više od 203 hiljade u 2019. godini, što je prosječni rast od 35 odsto. Od zemalja u regionu, Crna Gora ima i najveću prosječnu penziju i prosječnu neto zaradu u 2019. godini. Pored toga, ukupan priliv stranih direktnih investicija u periodu 2006-2019. godina iznosio je 10,3 milijarde eura, dok je neto priliv iznosio sedam milijardi eura. Prosječno učešće priliva stranih investicija u BDP-u u periodu 2006-2019. godina iznosi preko 21 odsto, što je ubjedljivo najveći procenat ne u regionu, nego na cijelom prostoru Jugoistočne Evrope”, saopštio je Marković odgovarajući na pitanje Poslaničkog kluba Demokratskog fronta.
Govoreći o zaduživanju, premijer je rekao da je zaduživanje u svrhu izgradnje infrastrukture preduslov realizacije dosadašnjih i budućih razvojnih projekata.
„Istovremeno – nekoliko godina uzastopno, prekinuli smo praksu zaduživanja radi likvidnosti tekućeg budžeta“ – kazao je predsjednik Vlade.
Marković je iznio podatke za uporednu statistiku sa zemljama EU rekavši da ti podaci pokazuju da je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u 2010. u Crnoj Gori iznosio 41 odsto prosjeka EU, dok je u 2018. iznosio 48 odsto prosjeka EU i da je to najveći procenat u regionu Zapadnog Balkana.
