Izvještaj EK, kako kaže Marovićeva, ponavlja neke od konstatacija od prethodnih godina, ali ima i oštrih ocjena.
„Najzabrinjavajuća je ta koja kaže da Crna Gora nije spremna da obezbijedi pravdu i da svi građani nijesu jednaki pred zakonom“, ističe ona i dodaje da postoji ozbiljna institucionalna kriza, posebno u pravosuđu.
Ni jedna grana vlasti, po njenim riječina, nije funkcionisala kako treba, pa se drugačiji izvještaj nije ni mogao očekivati.
„Izvještaj je utoliko zabrinjavajući što Crna Gora ima najizgledniju šansu da se prva priključi Evropskoj uniji, a da mi tu šansu ne koristimo“, smatra ona.
Marovićeva kaže da zbog geopolitičke situacije ne možemo znati da li je izgubljena šansa za ulazak u EU, ali da ni Crna Gora nije testirala spremnost EU da nas prihvati kao članicu.
„Šansa još postoji. U političkom smislu EU mora biti prisutnija na Balkanu“, kazala je ona.
Najveći problem, po njenom mišljenju neusklađenost političkog sa tehničkim dijelom procesa.
„Nova Vlada ne bi trebalo da nastavlja praksu ignorisanja mišljenja EK , budući da su ona važan dio pregovora“, kazala je ona.
Smatra da je nova Vlada ambicozna, da je došla nakon dugog perioda krize, te da svi gledaju u nju sa optimizmom.
„Problematičan je ovaj dio gdje nemate dvotrećinsku većinu u parlamentu koja stoji iza Vlade. Nejasno je da li je ta podrška većinska ili manjisnka, budući da ZBCG ima samo predsjednika Skupštine. Problematično je da se ZBCG obećavaju ministarska mjesta, a da nijesmo vidjeli učinak trenutnih ministara. Tako da je ova Vlada proglašena za manjkavu i prije nego što je počela sa radom“, smatra Marovićeva.
Zbog toga što, kako ocjenjuje, ZBCG ne baštini evropske vrijednosti, neće biti dovoljno da se Vlada samo spolja kamuflira za evroske partnere.
„Smatram da će biti vrlo teško kontrolisati izjave. Vidjećemo kako će to funkcionisati“, kazala je ona.
Stabilna evropska vlada može za četiri godine odesti Crnu Goru u EU, ali da li će se to poklopiti sa ovom Vladom to ostaje da se vidi.