U toku je šesta posebna sjednica Prvog proljećnog zasijedanja u 2022. godini. Poslanici postavljaju pitanja potpredsjednici Vlade i ministarki evropskih integracija Jovani Marović.
Đurović: Nije trebalo da se zamjeramo velikim silama
Poslanika Dejana Đurovića zanima zašto su uvedene sankcije Rusiji ako, kako je kazao, Rusi čine veliki broj turista u našoj državi. Pitao je ministarku zbog čega smo se prihvatili obaveze da uvedemo sankcije, kako je kazao, prijateljskoj zemlji, ako to niko od nas nije tražio.
"Nije trebalo da se zamjeramo velikim svjetskim silama", kazao je Đurović.
Ministarka Marović je kazala da je uvođenje sankcija Rusiji u skladu s evropskim, ali i moralnim principima.
Marović: Crna Gora nikad nije ćutala
"Ne sporim naše veze s Rusijom i crnogorski narod je ponosan na te veze. Ali sada ne pričamo o tim vezama, već osuđujemo agresiju i ruske aktivnosti na teritoriji Ukrajine. Rusija danas krši međunarodno pravo", kazala je Marović.
Crna Gora, kako je kazala, nikad nije ćutala, svojstveno je ovom narodu da ima, kako je kazala ministarka, instančan osjećaj za slobodu.
"Izuzetno sam ponosna na reakciju Crne Gore u ovoj situaciji", poručila je Marović.
Đurović je kazao da je za našu državu obavezujuće samo odluke Ujedinjenih nacija, samo Savjet bezbjednosti, po njegovim riječima, može da uvede sankcije nekoj naciji, a za sada, dodaje, takvih sankcija nema.
"Sve ostalo su političke sankcije i neobavezujuće osude. Ja suosjećam s narodom Ukrajine", naveo je Đurović.
Crna Gora je, kako dodaje, odlučila da se uskladi s evropskim normama, iako one nijesu obavezujuće, a u ovo slučaju, kako tvrdi, sankcije unose štetu našoj državi.
Đurović je postavio i pitanje da li zna da je u prvih sto dana rata u Ukrajini dvadeset najvećih uvoznika ruske nafte čini čak 13 zemalja iz EU, pozivajući se na to da je drugi najveći izvoznik ruske nafte Njemačka.
"Zemlje koje pripadaju NATO paktu su uvezli više od pedeset milijardi eura ruske nafte, dok Crna Gora trpi enormne gubitke u budžetu zbog akciza na gorivo. Mi hoćemo da budemo veći katolici od pape", kazao je Đurović.
Ministarka je rekla da ekonomski interes ne može biti iznad svih drugih interesa države te da je takvo razmišljanje sporno.
"Pričate o državama koje se nijesu priključile sankcijama, mislim da za primjer ne bi trebalo da uzimamo nedemokratske države", navela je Marović.
Pričamo, kako ističe, o evropskim vrijednostima i podjseća da ovo nije prvi put da Crna Gora uvodi sankcije Rusiji.
"Jedino što je ispravno u ovom trenutku smo uradili, a ova Vlada je poslala nedvosmislenu podršku Ukrajini, što je potvrdila i premijerova posjeta Kijevu", saopštila je Marović.
Podsjetila je i da smo dužni da slijedimo i poštujemo evropske principe, ako u obzir uzmemo da smo najbliže Evropskoj uniji.
"Do kraja godine dobiti završna mjerila u oblasti vladavine prava"
Poslanik Andrija Nikolić pitao je ministarku kako ocjenjuje zaključke iz Evropskog savjeta koji su vezani za Crnu Goru i šta ministarstvo na čijem je čelu planira da uradi kako bi ubrzao proces pristupanja.
Marović je navela da Crna Gora nije mogla mnogo da očekuje od zaključaka Evropskog savjeta, ako uzmemo u obzir da je gotovo dvije godine trajala stagnacija u procesu integracije.
"Naš cilj je da do kraja godine dobijemo završna mjerila kad je u pitanju vladavina prava. Želimo da ojačamo pregovaračku strukturu, ali je u isto vrijeme i reformišemo. Prva naučena lekciuja je da želimo da zadržimo sve one ljude koji su u procesu od početka. Pregovaračka struktura ne može biti glomazna, a mora biti usklađenja, makar djelimično, s novom metodologijom EU", navela je Marović.
Ističe da joj je cilj da do kraja jula dobijemo kompletnu pregovaračku strukturu što, kako ističe, to prethodna vlada niej uspjela ni za godinu dana.
"Novina koju uvodimo je da ćemo imati šest pregovarača", poručila je Marović.
Nikolić: Moramo da isporučimo rezultate
Nikolić je kazao da CG mora da isporuči rezultate, da bi mogla da nastavi proces pristupanja.
"Iako se nije konkretno govorilo o tome, Samit EU nije dao suštinu i konkretne rezultate", kazao je Nikoli.
Uključivanje više partija proevropskog profila, kako je kazao, trebalo bi da postane praksa.
"Mi smo podržali manjinsku Vladu kako bi udblokirali pregovore sa EU", naveo je on.
Vučurović: Oće li Hrvatska blokirati proces EU integracija Crnoj Gori?
Poslanik Fronta Jovan Vučurović, prije nego je pstavio pitanje, čestitao je Vidovdan i kazao da je “Crna Gora bila i ostaće čuvar Kosovskog zavjeta".
Vučurović je pitao Marović kako komentariše stav Hrvatske akademije nauka i umjetnosti. U tom dokumentu, kako je kazao, navodi se da CG treba da ustupi djelove svoje teritorije Hrvatskoj, poziva se da ne prisvaja kulturnu baštinu.
"Da li je ovo najava da će Crnoj Gori biti blokiran proces evropskih integracija od strane Hrvatske", pitao je Vučurović.
Marović je navela da ne vjeruje da će Hrvatska biti ikakva kočnica za naše pregovore sa EU.
"Mi iskustvo Hrvatske od samog početka koristimo u pregovaračkom procesu, a oduvijek imamo njihovu stručnu podršku", navela je Marović.
Politički stav Hrvatske, kako je kazala, takođe ide tome u prilog, ako znamo da je Hrvatska najveći zagovornik proširenja EU.
"Stavovi koji problematizujete nijesu zvanični stavovi vlade Hrvatske", istakla je Marović.
"Meta je srpski narod"
Vučurović je kazao da Marović minimizira ulogu Hrvatske akademije, a on ima informaciju da su i hrvatski predsjednik i premijer uzeli ovaj dokument u razmatranje.
"Meta je srpski narod, nije ovo slučajno", istakao je Vučurović.
Navodi i da je ministar vanjskih poslova imao razgovor sa hrvatskom stranom i da su oni tad tražili da se u Crnoj Gori njeguje tradicija sjećanja.
"Zamislite tu političku drskost. Čega treba da se sjećamo. Kultura Boke kotorske je dominantno srpska, vi bi to trebalo da znate", naveo je on.
U drzgom pitanju pitao je da li je najava nove diskriminacije i poruka da cijeni politički progon preko pedeset odsto građana Crne Gore, to što je ranije najavljeno da se diplomatijom ne mogu baviti oni koji kojima nijesu bliske evroatlanske integracije.
"Crna Gora se vraća tim lošim narativima i ponovo je na dnevnom redu tema diskriminacija, a na čelu Vlade se nalaze perjanice te politike. Ranko Krivokapić je perjanica politike protiv Srba i njemu je problem da se na nekim pozicijama nalaze pripadnici tog naroda", kazao je Vušurović.
Ističe da je ovo vlada s ograničenim rokom trajanja, a da je srpski narod većinski u Crnoj Gori i da traje i trajaće.
Marović: Niko nema ništa protiv trajanja srpskog naroda
Marović je kazala da niko nema ništa protiv trajanja srpskog naroda u Crnoj Gori, a da ova Vlada zastupa pripadnike sviih naroda.
"Ako se kaže da neko treba da njeguje evroatlanske vrijednosti, to nije vrijeđanje i diskriminacija bilo koga u ovoj državi. Kad neko zastupa naše prioritete vani, on onda ne može biti protiv NATO-a", kazala je Marović.
Međutim, kako dodaje, to ne može biti kriterijum pri zapošljavanju, zato jer nijesmo u obavezi da zapošljavamo na osnovu zasluga, nego zbog toga što nas prati priča da sporo povlačimo rezove što se tiče racionalizacije javne uprave.
"Angažujem samo kadrove koji su visokostručni i tog principa ću se držati. Mi nemamo luksuz da nekog politički zapošljavamo", istakla je Marović.
Vučurović: U diplomatiji najekstremniji kadrovi našeg sistema
Vučurović je kazao da je više od pedeset odsto građana Crne Gore protiv NATO integracija, što znači da su za njih zatvorena vrata diplomatije.
"Što se tiče crnogorske diplomatije, juče se desio skandal. Zamislite da ministar vanjskih poslova upoređuje Srbiju i srpski narod s nacistima, narod koji je poslije Jevreja, Rusa i Poljaka najviše stradao. Šta taj čovjek treba još da uradi da bi bio sklonjen s mjesta koje pokriva. Crnogorska diplomatija je najslabija karika u našem sistemu, tu se rađaju najesktremniji kadrovi u našem sistemu", tvrdi Vučurović.
Dodaje i da smetaju Srbi, ali da ne smeta da Turska predstavlja Crnu Goru.
Poslanik Striković tražio je proceduralno reagovanje jer je, kako tvrdi, prekršen poslovnik.
"Tek kada ste shvatili zašto želim da reagujem, tada ste i vi reagovali. Osnovni red je da poslaniku date da prokomentariše netačne i neistinite navode, koji upućuju da neki čovjek gaji u sebi mržnju prema nekom narodu i naciji. Apsolutno nijedan narod nije nazvan fašističkim, ministar Krivokapić je afirmativno govorio o srpskom narodu", poručio je Striković.
Janović: Inicijativa Otvoreni Balkan mora da budi sumnju
Poslanik Nikola Janović kazao je da je nejasno to što se nama može desiti da nam na čelu Odbora za ljudska prava i slobode bude čovjek koji iznosi stave koje iznosi, aludirajući na poslanika Vučurovića.
Posljednjih mjeseci, kako je kazao, svjedočimo neuskađenost podršci EU u onome što je formalno naš cilja, a to je pristupanje i alternativnim inicijativama.
"Mislim da umjesto toga treba da fokusiramo da sve svoje kapacitete usredsrijedimo ka našem jedinom prioritetu. Nelogično je da želimo kao drđava koja je najviše odmakla u pristupnim pregovorima da se vraćamo unazad, a već smo dio procesa koji su inkluzivni, što Otvoreni Balkan nije", naveo je Janović.
Ono što mora da nam budi sumnju, kako je kazao, je to što države koje žele Otvoreni Balkan ne sakrivaju velikkodržavne aspiracije od kojih, kako je kazao, Crna Gora treba da bježi. Nelogično je da, kako dodaje, veliki dio partija je protiv Otvorenog Balkana, a da jedino Ura vidi dobre stvari u ovoj inicijativi.
"Bilo bi dobro da mi odgovorite konkretno kakav je vaš stav na temu OB, isključivo iz ugla nacionalnih interesa Crne Gore", pitao je Janović.
Marović: Pričati na stručan, a ne politikanski način
Marović je kazala da nikad nijesmo više o nekoj temi diskutovali, a manje znali.
"Prva prednost inicijative je ekonomska dobit", istakla je Marović.
Kako je kazala, nemamo jedinstveni stav od EU kad je u pitanju ova inicijativa dodatno otežava proces onošenja odluke.
"Treba vidjeti da li je ova inicijativa dobra za naš proces integracija. Primjer dobrog integrisanja, oko koje su se složili svi lideri i liderke, je da imamo svih šest država Otvoreneg Balkana, a da se pita EU. Ne treba da žurimo s odlukom, a svaku odluku treba da donesemo na osnovu analiza i u interesu Crne Gore", navela je Marović.
Ta tema treba da, kako ističe, bude zastupljena na stručni, a ne politikanski način.
Janović: Nema argumenata za ovu inicijativu, a ima mnogo protiv
Janović je nave da nema argumenata za tu inicijativu, a veliki je broj argumenata protiv.
"Ne treba da se relaksiramo, nego da racionalno razmišljamo. Moramo da budemo načisto koji je napš nacionalni interes, ali trošimo resurse koji su nam potrebni da idemo ka EU", naveo je Janović.
Dodaje da su danas puna usta NATO-a, a ne sjeća se da je Ura glasala za NATO.
"Na čelu velikog državnog preduzeća je čovjek koji je prisustvovao paljenju crogorske zastave u Beogradu kao poslanik. Moramo malo više da se držimo principijelnosti i da svi zajedno sve kapacitete usmjerimo ka tome da budemo prva sljedeća članica EU", poručio je on.
Krapović jedini imao pitanje za ministarku ekologije, prostornog planiranja i urbanizma
Poslanik Demokrata Dragan Krapović pitao je ministarku ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, pitao je koliko je pravosnažnih rješenja o rušenju nelegalnih objekata doneseno od januara 2021. godine do danas, kao i koliki je ukupan broj nesprovedenih rješenja i kad će biti sprovedena, koliko je novih inspektora dovedeno i kojeg su nivoa obrazovanja te šta će ministarstvo uraditi po tim pitanjima.
Ministarka Novaković-Đurović je, odgovarajući na pitanje Krapovića, kazala da je poenta govoriti o suštinskim pitanjima o ovoj oblasti.
Kako je kazala, od januara prethodne godine do danas doneseno je 102 rješenja o rušenju nelegalno sagrađenih objekata, a 84 nijesu realizovana.
"Ove brojke govore za sebe i ne možemo govoriti o većoj efikasnosti. Govorimo o jednom kontinuitetu u neefikasnosti djelovanja ministarstva, puno je razloga za to, ali ja se ne bih vraćala na ono što je bilo u periodu dok nijesam bila na čelu ministarstva", navela ja ona.
Krenulo se, kako navodi, s realizacijom rušenja određenih projekata na primorju i u Glavnom Gradu.
"Vjerujem da znate da samu akciju rušenja ne sprovodi samo ministarstvo, već to podrazumijeva koordinaciju s drugim službama. Uspostavljamo mnogo bolju koordinaciju, kako bi se ova rješenja realizovala", navela je Novaković-Đurović.
Kad su u pitanju kadrovski potencijali u direktoratu za inspekciju, kazala je da je trenutna popunjenost ispod pedeset odsto što je, kako je istakla, nedovoljno.
"Ministarstvo je u procesu izrade akta o sistematizaciji, pa ćemo posebnu pažnju posvetiti ovom direktoratu", poručila je,
Što se tiče registra licenci, kako navodi, nije uspostavljen kao što je trebalo.
Krapović je istakao da je on postavio ovo pitanje jer rukovodioca odjeljenja za inspekciju u ministarstvu javnost ne zna.
"Zabrinjavajuće je da je dio zaposlenih obrazovnog profila koji ne odgovara ovim poslovima, prosječne starosti od tridesetak godina i ne mogu ući u složen problem kakav je ovaj", navodi Krapović.
Ministarstvo, kako je kazao,ima svoju evidenciju koja nije adekvatna i dostupna javnosti.
"Ukupan zaključak je da rabota ne valja i pod hitno mora doći do smjena u Direktoratu za inspekciju u ministarstvu. Vidjećemo što će biti vaši budući potezi", kazao je Krapović.
