"Postoji niz otvorenih i spornih pitanja na koja treba odgovoriti, ali ukoliko je Otvoreni Balkan korak naprijed u odnosu na postojeće regionalne inicijative, ne vidim zašto bismo je unaprijed odbacivali", poručila je Marović u serijalu razgovora Agreman o spoljnoj politici.
Ona smatra da bi zemlje koje su sada dio Otvorenog Balkana trebalo zajednički da rade na unapređenju tog projekta, dok bi potencijalno nove članice mogle da učestvuju, ne u samoj inicijativi, već u razjašnjavanju pojedinih pitanja.
"Inicijativa može ostvariti puni potencijal samo ako u njoj učestvuje svih šest zemalja", napomenula je Marović i dodala da Otvoreni Balkan nije zamjena za članstvo u EU, jer u tom slučaju nijedna država ne bi bila njen dio, ako je to zamjena ili utješna nagrada.
Ona regionalno integrisanje vidi kao korak ka EU, preciznije kao "malu studiju slučaja" kako će se zemlje regiona integrisati, a ne kao nešto što je suprotno evropskim integracijama.
Što se tiče učešća Crne Gore, Marović je podsjetila da je najvažniji cilj te zemlje da sve kriterijume i mjerila za članstvo u EU ispuni do kraja 2024. godine.
"Kada ćemo postati članica ne zavisi od nas, ali važno je da mi svoj zadatak ispunimo. Da li zbog toga izbjegavamo Otvoreni Balkan? Prvo treba riješiti sporna pitanja, ali ne vidim ta dva procesa kao prepreku jedan drugom, naglasila je Marović.
Ona je podsjetila da je na pitanje da li je Otvoreni Balkan dio srpskog projekta hegemonije, odgovorila da onda u tome ne bi učestvovala Albanija.
"Da li je to politička inicijativa? Vidjećemo, za sada ona počiva na ekonomskim parametrima i mislim da je to u njenom središtu", zaključila je Marović.
