Da vam na vrata zakuca anketar i postavi, iznebuha, pitanje - „Kojim ste jezikom govorili u ranoj mladosti“ - kako bi odgovorili?
Težak zadatak. Prije svega, morate znati definiciju „rane mladosti“; je li to doba puberteta, prve godine nakon punoljetstva ili nešto treće.
Tek onda, hitate sa odgovorom i otvaraju se brojne varijante: može – srpski jezik, ako ste napunili tridesetak i prošli školu u doba SRJ i SCG; moguće je – srpsko-hrvatski, ako ste školu završili za one Jugoslavije; može i – crnogorski, ukoliko ste tek nedavno okončali srednju...
A kako odgovoriti ako vas pitaju za etničku pripadnost? Opet problemi: moraju se vaditi uzorci krvi i slati na analizu (probajte: iGENEA) jer se jedino tako – laboratorijskim nalazima – mogu utvrditi različiti etnički uticaji u porodičnom stablu...
Pobrojana pitanja nijesu ljetnje dosjetke u dokolici već - realnost, sasvim moguća, aprila 2011. godine kada bi trebalo da se obavi novi popis stanovništva u Crnoj Gori. Usvajanjem nekih rješenja u Zakonu o popisu stanovništva poslanici Skupštine Crne Gore izazvali su burnu reakciju javnosti.
Posljedice usvajanja Zakona: Forsiranje etničke a ne nacionalne pripadnosti protumačeno kao politički potez usmjeren protiv crnogorskih nacionalnih interesa, kako je to ocijenio ugledni crnogorskog filozof, profesor Milenko Perović.
Najoštrije su reagovali Crnogorsko društvo nezavisnih književnika i Crnogorski PEN Centar. U otvorenom pismu CNDK i PEN tvrde da su odredbe diskriminatorske sa stanovišta ljudskih prava а u političom smislu sračunate na potpunu marginalizaciju crnogorske nacije, uz napomenu da je nacionalno pravo jedno od osnovnih ljudskih prava.
- Postavljanje pitanja o etničkoj ne o nacionalnoj pripadnosti stanovništva Crne Gore je u pogledu ljudskih prava diskriminativno, а u političkom smislu je sračunato na potpunu marginalizaciju crnogorske nacije i na projektovanje Crne Gore kao druge srpske države- navodi se u saopštenju CNDK i PEN centra.
Predsjednik CNDK, književnik Milorad Popović, smatra da je odredba apsurdna i neutemeljena u evropskoj praksi. „Nacija je politička kategorija, pričom o etničkom porijeklu želi se stvoriti konfuzija i tako, indirektno, uticati na broj onih koji sebe doživljaju kao Crnogorce iako potiču iz različitih etničkih korijena“, ističe Popović u razgovoru za portal Analitika, napominjući da iz zajedničke etničke osnove razvilo više nacija na Balkanu.
(Ne)skriveni motivi DPS-a: Za izglasavanje Zakona u parlamentu glasale su sve opozicione stranke, koje su i kreatori spornih izmjena, ali i vladajuća – Demokratska partija socijalista. Socijaldemokrate su bile protiv i u manjini. Poslanici Đukanovićeve stranke su, praktično preko noći, promijenili vlastiti stav i glasali za opozicione prijedloge, uprkos protesta iz klupa koalicionih saveznika.
Kako je došlo do preokreta, da li je DPS, prihvatajući hibridna popisna rješenja o jeziku i etničkoj pripadnosti, napravio truli kompromis i doveo u pitanje validnost i politički legitimitet popisa koji je zakazan za april sljedeće godine?
Nada Drobnjak, poslanik DPS-a, tvrdi da o tome ne može biti riječi.“Podsjetiću da je nacionalnost (sinonimi: narodnost, etnicitet) prema definiciji i upotrebi u Centralnoj i Istočnoj Evropi - pripadnost etničkoj grupi unutar određene države. Prema definicijima zemalja Zapadne Evrope to je - pravni odnos između osobe i države. Ako se ovo ima u vidu nije mi jasno u čemu je problem i zašto to nije uobičajeno”, ističe Drobnjak, odbacujući priče o tajnim političkim igrama.
- Naš politički motiv je jasan, Zakon o popisu stanovnistva u Crnoj Gori je usvojen da bi se mogao sprovesti popis. Usvojen je velikom većinom glasova čime je poslata jasna poruka građanima i građankama Crne Gore da će se popis realizovati u demokratskoj atmosferi i bez bilo kakvih pritisaka”, tvrdi poslanica DPS-a Nada Drobnjak
SDP traži ocjenu ustavnosti: Međutim, potpredsjednik SDP-a Rifat Rastoder tvrdi da problema ima suviše i da su upravo zbog toga socijaldemokarte imale negativan stav prema Zakonu o popisu stanovništva.
Rastoder najavljuje da će SDP pred Ustavnim sudom pokrenuti postupak ispitivanja ustavnosti člana 5 tog Zakona koji je, prema riječima Rastodera, promijenjen zahvaljujući dogovoru predstavnika opozicije, potpredsjednika vlade Igora Lukšića i direktora Monstata Radomira Đurovića.
Rastoder navodi da je izjašnjavanjem o etničkoj pripadnosti „praktično isključuje pravo na nacionalnu indentifikaciju koja se svuda pominje kao prvo određenje identiteta osobe koja se popisuje“. Za socijaldemokrate je sporno i zakonsko određenje maternjeg jezika.
- Jezik iz rane mladosti, šta to znači? Takva odrednica je potpuno, neutemeljena ni u Ustavu niti u bilo kojem od zakonskih propisa. Time se na neki način sugestivno pokušava dezavuisati pravo na izjašnjavanje za crnogorski jezik i jezik manjinskih naroda, tvrdi Rastoder, ponavljajući tvrdnje da je riječ o nedopustivim rješenjima. „Ne mogu da shvatim kako je to moglo proći i kako je predlagač Zakona to mogao da prihvati. Svakako idu na štetu kako pripadnika crnogorske tako i ostalih nacija u Crnoj Gori“, zaključuje Ratoder.
Priča o međunarodnim standardima: Za razliku od socijaldemokrata, predstavnici opozicionih partija zadovoljni rješenjima Zakona o popisu stanovništva. Zamjenik predsjednika Nove srpske demokratije, Goran Danilović, navodi da su amandmani koje je Skupština Crne Gore usvojila na prijedlog opozicije, dio preporuka Konferencije evropskih statističara za 2010.
- Postoje veoma precizne preporuke koje su u izvornom i prevedenom smislu dobili i predlagači Zakona i to je stvar oko koje nije bilo spora. Kao što je i pojašnjenje odrednice oko maternjeg jezika- prvi jezik koji se govorio u kući u ranom djetinjstvu -takođe iz odrednica koje preporučuje konferencija statističara za 2010 godinu, kaže Danilović, ističući da je opozicija glasala za zakonska rješenja jer je postojao dogovor da značajan dio opozicionih primjedbi bude ugrađen u preporuke koje će Monstat uputiti komisijama na opštinskom nivou.
Danilović odbacuje primjedbe socijaldemokrata, PEN Centra, Crnogorskog udruženja nazavisnih književnika i uopšte dijela crnogorske javnosti. „Gluposti, kako to može biti sračunato na marginalizaciju crnogorske nacije a da istovremeno, ako je tako, ne bude marginalizacija bilo koje druge ili treće nacije“, pita se Danilović.
(Ne)potrebna politizacija Zakona: Direktor Monstata Radomir Đurović u razgovoru za Portal Analitika konstatuje da je jedna od preporuka Ujedinjenih nacija da se u pitanjima vjeroispovjesti, maternjeg jezika i etničke pripadnosti ne vrši bilo kakav pritisak ili sugestivno nameće bilo koje uvjerenje.
- Odrednica „etnička pripadnost“ ugrađena je u crnogorski Zakon po preporukama Ujedinjenih Nacija o popisu stanovništva za 2010-2011 godinu, kaže Đurović i naglašava da će Monstat – da ne bi bilo pogrešnih interpretacija – pružiti dodatna pojašnjenja popisivačima, lokalnim državnim strukturama šta se podrazumijeva pod tim pojmom. «Zbog stava koji je imala opozicija, prihvaćeno je da se umjesto odrednice ’nacionalna koristi ’etnička pripadnost’, računajući i na preporuke UN-a o kojima sam govorio“, objašnjava Đurović i navodi da izjašnjavanje na popisu treba da bude slobodno i transprentno. „Mislim da građani ne bi trebali imati bilo kakvih dilema oko izjašnjavanja“, smatra Đurović.
Nasuprot Đuroviću, predsjednik Crnogorskog Helsinškog komiteta za ljudska prava Slobodan Franović ocjenjuje da sporne odredbe Zakona o popisu stanovništva predstavljaju jasno udaljavanje od međunarodnih standarda i, prvenstveno, od moderne koncepcije države Crne Gore.
Franović je izričit u stavu da odredbe o etničkoj pripadnosti definitivno nijesu u skladu sa ustavom.- U Ustavu Crne Gore je ugrađen moderan koncept nacije, a država Crna Gora definisana kao građanska. Unošenje odredbe o etničkom porijeku predstavlja kršenje ljudskih prava jer ljudska prava su prije svega individualna prava. Tim rješenjima bi se Crna Gora vratila na jedan koncept koji je davno prevaziđen i više odgovara srednjem vijeku.
Cijenim da se definitivno povrijeđuju ljudska prava građana Crne Gore u suštinskom smislu, ističe Franović za Portal Analitika i napominje da, ukoliko ovakav politički pristup bude dominirao u sprovođenju popisa, « to može proizvesti i druge posledice po budućnoost Crne Gore».
Na političke posjedice nije ni trebalo dugo čekati. Već nakon usvajanja zakona o popisu, brojne primjedbe prijete da ovo značajno društveno pitanje svedu na nivo dnevne politike i obračuna. I zaista, nakon brojnih objašnjenja, nema jasnog odgovora - zbog čega je, sasvim jasna odrednica o nacionalnosti, preimenovana u odrednicu etnička pripadnost?
Ima tumačenja da, prosto, domaći stručnjaci nijesu precizno preveli i tumačili međunarodne preporuke. Veći je, ipak, broj onih koji smatraju da je Demokratska partija socijalista, u želji da u žaru ljeta « zbrzi » veliki broj zakona, napravila značajnu političku grešku. Zašto je, uostalom, bilo neophodno mijenjati zakon, proste stvari učiniti komplikovanim i otvoriti postor za manipulacije?
„U prethodnom popisu iz 2003 god. imamo podatke da su se pojedini izjašnjavali kao Marsovci, Vanzemaljci, upisivali su pripadnost lokalnim zajednicama, kao Kuči, Bratonožići, Zlatičani...Vjerovatno će toga biti i u ovom popisu, privatna je stvar građanina kako želi da se izjasni. njegovo je pravo i da se ne izjasni“, tvrdi direktor Monstata Radomir Đurović.
Možda je procjena direktora Monstata na mjestu. No, izmjene koje su usvojili poslanici sugerišu zaključak da ovdje niko nije imao problem sa Marsovcima već sa domaćom čeljadi, Crnogorcima.
A.Uglik / D.Đuranović
