Odluka o inicijativi koja će, kako je Medenica rekla na konferenciji za novinare, biti upućena već danas, donesena je na današnjoj opštoj sjednici tog suda.
Član Zakona o Ustavnom sudu daje ovlašćenje tom sudu da, usvajajući ustavnu žalbu, može ukinuti odluku Vrhovnog suda u cjelini ili djelimično i predmet vratiti na ponovni postupak organu koji je donio ukinuti akt.
- Član 56 Zakona o Ustavnom sudu se kosi sa Ustavom, jer Vrhovni sud je najviši u Crnoj Gori, i sudije Vrhovnog suda smatraju da Ustavni sud ne može imati ovlašćenja višeg instancionog suda u odnosu na Vrhovni i da je uspostavom ovakve nadležnosti ugrožen pravni poredak zemlje, rekla je Medenica.
Ona je pojasnila da u prilog takvog stava Opšte sjednice Vrhovnog suda je i stav koji je iznešen na seminaru povodom započinjanja sudijske godine Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u januaru, navodeći da, ako ne može međunarodni sud ocjenjivati činjenice i baviti se dokazima, onda to ne može ni Ustavni sud koji upravo to radi.
Ona je, govoreći o podršci ustavnim izmjenama u dijelu pravosuđa, kazala da je politički dogovor da li će ta podrška biti dvotrećinska ili neka druga.
- Mi smo iznijeli stav da ustavne promjene treba da se dese i da na sasvim drugačiji način treba da se postavi izbor predsjednika Vrhovnog suda i članova Sudskog savjeta, što prije to bolje, rekla je ona. "Struka se drži po strani da li će biti dvije trećine ili polovina, to je nešto što će političari odlučiti, a naše miješanje bi bilo pogrešno protumačeno".
Ona je rekla da su aktivno učestvovali u izmjenama i naveli svoj stav na okruglim stolovima.
- Itekako smo aktivni da kroz ustavne amandmane dobijemo punu samostalnost i nezavisnost i da nam se više ne spočitava da su sudovi politizovani zbog načina izbora predsjednika Vrhovnog suda i Sudskog savjeta, dodala je Medenica.
Odgovarajući na pitanje osjeća li moralnu odgovornost zbog propusta sudija u slučajevima ubistva Slavoljuba Šćekića i Duška Jovanovića, Medenica je rekla da svaka presuda nosi ime i prezime sudije.
- Time on preuzima profesionalnu i ličnu odgovornost za rad koji je uložio na tom predmetu, na zakonistost postupanja. To nijesu moje sudije, oni su sudije sami za sebe, nemojte da ih vrijeđate, oni imaju svoj integritet, kredibilnost i postupaju po zakonu i Ustavu, kazala je ona.
Medenica je rekla da treba da se utvrde greške i odgovornost, ali je navela i da sudijama Ustav daje mogućnost napuštanja funkcije prije utvrđivanja odgovornosti.
- Što se tiče povjerenja porodice Šćekić u rad crnogorskih sudova, ono je sigurno poljuljano i imaju velikog razloga da sve više i više sumnjaju u kapacitete i mogućnost okončanja, kazala je Medenica.
Ona je podsjetila da je ranije rekla da postupak u tom slučaju dugo traje.
- Da li se možemo zaštiti od sudija koji naprave ili ne grešku, a žele da odu iz sudstva, a predstoji utvrđivanje dgovornosti, o tome možemo da razmišljamo. Voljela bih da taj dio, da zakonom predvidimo, jer, kao što vidite, Ustav je teško promijeniti, ali u dijelu zakona koji se ne kosi sa promjenama Ustava mogli bi i taj dio sigurno ugraditi, ocijenila je Medenica.Upitana da li je teoretski moguće da se izvrši reizbor sudija, Medenica je rekla da imaju negativno iskustvo iz Srbije.
- Vidjeli smo koliko je takav vid reizobora sudija unazadio reforme srpskog pravosuđa i o tome je dovoljno, rekla je Medenica.
Predsjednica Vrhovnog suda je, odgovarajući na pitanje da li je predsjednik Višeg suda Mušika Dujović trebalo da postupa u predmetu Šćekić, imajući u vidu sve što se desilo u vezi sa tim predmetom i odredbu da su u takvim situacijama predsjednici sudova u obavezi da postupaju u nadležnim predmetima, objasnila da je sudija Uskoković dobila slučaj elektronskom dodjelom.
Medenica je podsjetila na raniji zahtjev Evropske komisije za specijalizacijom sudija koji sude za organizovani kriminal, korupciju, ratne zločine i terorizma, navodeći da Komisija sad traži slučajnu dodjelu predmeta.
Upitana kad joj ističe mandat, Medenica je rekla da joj, po Ustavu, očigledno, nije ograničen mandat. "Neko je to propustio da uradi".
Na pitanje da li oslobađajuću presudu u slučaju deportacije doživljava kao profesionalni minus, budući da je tada bila tužilac, ona je odgovorila odrično.
- Dok sam ja bila, bili su samo osnovi sumnje, a od tada je mnogo toga trebalo da se nadoknadi da dođe do optužnice i onda uđe u proces, zaključila je Medenica.