“Upravo kada Media centar ukazuje Tužilačkom savjetu na nezakonitosti u djelovanju postupajućeg tužioca u Specijalnom državnom tužilaštvu u predmetu formiranom po krivičnim prijavama u slučaju nezakonitog imenovanja generalnog direktora RTCG Borisa Raonića, Raonić je, uz samohvalu i žalopojke, podnio ostavku na dužnost, da bi ga Savjet, protiv čijih članova je Media centar podnio krivičnu prijavu, imenovao za vršioca dužnosti generalnog direktora nacionalnog javnog medijskog servisa“, kazao je direktor Media centra Goran Đurović.
On ukazuje da je Media centar dostavio Tužilačkom savjetu pritužbu na zakonitost rada postupajućeg tužioca u Specijalnom državnom tužilaštvu u predmetu formiranom po krivičnim prijavama Media centra u slučaju nezakonitog imenovanja generalnog direktora RTCG.
11
Media centar je 8. juna 2023. podnio krivične prijave protivpredsjednika i članova Savjeta RTCG: Veselina Drljevića (predsjednik), Filipa Lazovića, Naoda Zorića, Predraga Miranovića i Amine Murić zato što su kao javni funkcioneri odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću, čime su počinili krivično djelo neizvršenje sudske presude iz člana 395 i krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika Crne Gore.
“Takođe, istog dana smo podnijeli krivične prijave protiv generalnog direktora RTCG Borisa Raonića, rukovodica pravne službe RTCG Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zato što su podsticali predsjednika i članove/ce Savjeta RTCG na izvršenje krivičnog djela neizvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću, čime su počinili krivično djelo podstrekavanje na vršenje krivičnog djela iz člana 24 Krivičnog zakonika Crne Gore”, kaže on.
Iz medija su, kako dodaje, upoznati da je objedinjeni predmet vraćen Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) sa obrazloženjem da nakon nedavno usvojenih izmjena Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu prestaje nadležnost Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju.
Media centar je, kako navodi, podnio Tužilačko savjetu pritužbu iz više razloga.
„Zakonom o krivičnom postupku, članom 256a, utvrđen je rok za postupanje po prijavi koji ne može biti duži od tri mjeseca, odnosno šest mjeseci ako se radi o složenim predmetima zbog obima, činjeničnih ili pravnih pitanja. Rukovodilac državnog tužilaštva može, uz pisano obrazloženje, tražiti odobrenje za produženje roka najduže mjesec dana od rukovodioca neposredno višeg državnog tužilaštva, a državni tužilac kojem je predmet dodijeljen u rad može, uz pisano obrazloženje, tražiti odobrenje za produženje roka od rukovodioca državnog tužilaštva najduže mjesec dana”, kaže on.
Đurović napominje da je od podnošenja krivičnih prijava 8. juna 2023. prošlo više od 12 mjeseci, čime su prekršeni rokovi propisani članom 256a Zakona o krivičnom postupku.
„I pored pravosnažnih sudskih presuda, SDT nije utvrdilo da li u postupanju članova Savjeta RTCG i drugih lica protiv kojih je podnijeta krivična prijava postoje elementi krivičnog djela“, kaže on.
Napominje da je nesporno utvrđeno da je predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević 1. juna 2023. godine na sjednici Savjeta, uvrštavanjem Raonića na listu kandidata za izbor generalnog direktora, prekrišio pravosnažnu sudsku presudu i počinio krivično djelo iz člana neizvršenje sudske presude iz člana 395 Krivičnog zakonika Crne Gore.
„U saznanju smo iz medija da je predmet, navodno “po sili zakona“, ustupljen na postupanje Osnovnom državnom tužilaštvu Podgorica, nakon što je stupio na snagu Zakon o izmjenama zakona o specijalnom državnom tužilastvu“, napominje.
U vezi sa ovom činjenicom, kako dodaje, ukazuje da je u članu 1 stav 3 Zakona o izmjeni i dopuni zakona specijalnom državnom tužilaštvu, propisano da se kao visoki javni funkcioner smatra: „izabrano ili imenovano lice u organima upravljanja privrednog društva koje je u većinskom državnom vlasništvu“.
„Napominjemo da je RTCG javno preduzeće, odnosno društvo sa ograničenom odgovornošću, u 100% vlasništvu države jednako kao što su i lokalni javni emiteri društva sa ograničenom odgovornošću, čiji je osnivač takođe država, odnosno jedinica lokalne samouprave. Iz osnivačkih akata lokalnih javnih emitere se jasno može vidjeti da su osnovani kao društva sa ograničenom odgovornošću“, dodaje Đurović.
RTCG i lokalni javi emiteri, kako ističe, pružaju komercijalne usluge na tržištu i posluju u skladu sa zakonima koji regulišu rad privrednih društava.
Svi opšti akti RTCG, kako dodaje, tretiraju kao javno preduzeće, od Kolektivnog ugovora do Pravilnika o dijelu zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu u JP RTCG, Pravilnik o unutrašnjoj ogranizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u JP RTCG a u statutima do 2020. godine je jasno naznačeno da je RTCG javno preduzeće.
„Nije jasno na osnovu kojeg propisa je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tumačilo da RTCG nije privredno društvo u većinskom vlasništvu države. Napominjemo da Zakon o medijima Službeni list Crne Gore, broj 54/2024 od 11.06.2024.) kao ni Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama (Službeni list Crne Gore, broj 54/2024 od 11.06.2024.) ne propisuju da su javni emiteri javne ustanove ili neki drugi organizacioni oblik”, ističe Đurović.
