"Media centar je još 5. septembra pozvao predsjednika i potpredsjednicu Vlade da osiguraju ispunjavanje obaveza u procesu integracije u EU i ubrzanje procesa izmjene medijskih zakona. Ministarstvo kulture je 16. septembra odgovorilo na našu inicjativu i obećalo da će javna rasprava započeti odmah nakon što se ponovo uspostavi funkcionalnost web sajta Vlade. I nakon uspostavljanja svih funkcija web portala Vlade još nije započela javna rasprava o tri medijska zakona: Zakona o medijima, Zakona o audiovizuenim medijskim uslugama i Zakona o javnom medijskom servisu RTCG", navode u saopštenju.
Kako isitču, odlaganjem sprovođenja javne rasprave o tri medijska zakona i upućivanja Skupštini na usvajanje doći će do kršenja akcionog plana za pristupanje EU. Ministarstvo kulture i medija je još u mandatu prethodne Vlade formiralo radnu grupu za izradu medijskih zakona. Nakon više od sedam mjeseci rada, radna grupa je završila svoj posao 25. septembra, kažu u saopštenju.
"Da bi tri medijska zakona bila upućena Skupštini na odlučivanje, neophodno je sprovesti javnu raspravu kako bi se dala prilika stručnoj i laičkoj javnosti da ponudi sugestije i doprinese poboljšanju kvaliteta ovih propisa.
Izmjenama Zakona o medijima predviđa se unapređenje položaja novinara/ki, uvećanje Fonda za medijski pluralizam, kako bi bilo unaprijeđeno informisanje građana, i unapređuje okvir za suzbijanje govora mržnje", dodaju u saopštenju.
Donošenjem zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, kako ističu, predviđeno je unapređenje nezavisnosti savjeta (ključnog upravljačkog organa) u regulatoru medijskog tržišta, povećanje opsega situacija koje predstavljaju sukob interesa članova savjeta regulatora, ali i povezanosti članova savjeta regulatora i savjeta javnih emitera, poboljšanje finansijske i uređivačke samostalnosti i rada lokalnih javnih emitera, bolja zaštita od neprofesionalnih sadržaja emitera iz država okruženja, unapređuje kontrolna uloga regulatora tržišta elektronskih medija, povećava minimalni procenat sopstvene produkcije elektronskih medija radi boljeg informisanja javnosti.
"Izmjenama Zakona o RTCG se predviđa povećanje nezavisnosti savjeta javnog medijskog servisa i smanjenjenje neprimjerenog partijskog uticaja na izbor članova ovog ključnog upravljačkog organa, povećanje kriterijuma za članove savjeta u pogledu njihovih stručnih kapaciteti, transparentnost rada RTCG, unapređuju kriterijumi za izbor generalnog direktora, unepređuje odgovornost generalnog direktora i direktora organizacionih jedinica, poboljšava položaj ombudsmana zaduženog za prigovore slušalaca i gledalaca", naveli su.
Izmjene medijskih zakone su dio procesa evropske integracije Crne Gore. Pregovaračka poglavlja koja tretiraju pitanja medijske politike su poglavlja 10 - Informatičko društvo i mediji i 23 - Pravosuđe i temeljna prava.
"Ukoliko Vlada želi da uradi ono što je moguće da se ubrza proces pristupanja EU, pa čak i u svom tehničkom mandate, onda treba da ubrza proces donošenja medijskih zakona. Ministarstvo kulture i medija i Vlada ne smiju izbjegavati svoje obaveze zato što im je izglasano nepovjerenje. Postojeća Vlada je u punom mandatu da vrši sva svoja Ustavom utvrđena ovlaštenja do izbora nove. U Skupštini se, svakako, donose konačne odluke, pa je pitanje legitimiteta zakona nesporno. Bilo bi neodgovorno da Vlada procesuira neke druge zakonske tekstove prema Skupštini (npr. zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine) a da ne sprovede javnu raspravu i uputi Skupštini medijske zakone", poručili su u saopštenju.
Dalje odugovlačenje procesa izmjene medijskih zakona, kako zaključuju, znači svojevrsno nepoštovanje svih onih koji učestvovali u radnoj grupi i dali doprinos poboljšanju normativne osnove za suzbijanje govora mržnje u medijima, za bolje funkcionisanje regulatora medijskog tržišta, bolje funkcionisanje javnih medijskih servisa i poboljšanje kvaliteta informisanja javnosti.
