Poslanici će se o ovom zakonu, o kojem je završena rasprava u načelu, izjasniti naknadno.
Vladin predlog zakona o pomilovanju predviđa da predsjednik Crne Gore prilikom davanja pomilovanja neće biti ograničen mišljenjem Ministarstva pravde ili suda.
Neven Gošović iz Socijalističke narodne partije, pitao je koji su slučajevi kada predsjednik države može da izvrši pomilovanje.
Prema njegovom mišljenju, te odredbe nijesu jasno razrađene u predloženom aktu.
„Takođe, ako nema odgovarajućih međunarodnih propisa sa kojima treba da se uskladi ovaj zakon, onda je neophodno da se sa razlozima za njegovo donošenje upozna Skupština i javnost detaljno“, ukazao je Gošović.
Poslanik Demokratske partije, Ljuiđ Škrelja ukazao je da je pravo na život najznačajnije ljudsko pravo.
„To pravo mora biti zaštićeno odgovarajućim pravnim mjerama. I prilikom pomilovanja presuda ostaje na snazi, ono je ne poništava ali odluka koja se odnosi na nju ne mijenja je u dijelu o krivici“, kazao je Škrelja.
Pomilovanje je, precizirao je on, oproštaj od kazne, ali je ono ne mijenja.
Poslanik Socijaldemokratske partije, Ervin Spahić, kazao je da je i po važećim propisima predsjednik države davao pomiliovanje, navodeći da mu je nejasan član po kojem šef države ima to pravo bez postupka predviđenog zakonom.
„Predsjednika pri donošenju odluke ni do sada nije obavezivalo mišljenje Ministarstva, ali je logično da se takve odluke donose sa stručnim mišljenjem suda zbog javnosti rada“, rekao je Spahić.
On smatra da se predsjedniku male države daju velika ovlašćenja, „i to kod građana može da izazove osjećaj nejednakosti“.
Emilo Labudović, iz Nove srpske demokratije, rekao je da su milost i mogućnost praštanja mjera čovječnosti za pojedinca, a za dražvu mjera demokratičnosti.
„Država je dužna da pruži pojedincima mogućnost da se vrate sa krivog puta i podržavam to ali kao čovjek pitam se šta je sa milošću prema žrtvi i prema njegovoj porodici. Zapitate li se da li taj iskaz pomilovanja u isto vrijeme vrijeđa osjećanja porodice žrtve?“, pitao je Labudović.
Poslanik DPS-a, Halil Duković, rekao je da je predloženi akt dobar a da je pomilovanje princip humanosti.
„To je akt koji od najveće moralne vrijednosti. Osim toga, pomilovanje je instiutcionalna pomoć da sredina prihvati onog koji nije poštovao norme ponašanja“, kazao je Duković.
Pokret za promjene je protiv Predloga jer, jer kako je obrazložio predsjednik te partije, Nebojša Medojević, Crna Gora nije dovoljno demokratski razvijena da bi se on primijenio.
Komentarišući predlog Medojevića da se pomilovanje mora ograničiti na određena krivična djela, Spahić je kazao da nigdje u svijetu nema takve prakse.
„U demokratskim društvima možemo da pominjemo uporedna iskustva ali naša država nije takva i u njoj o primjerima i praksi nema govora“, kazao je Medojević.
Vaselj Siništaj iz Kluba albanskih poslanika saglasan je sa kolegama da je pomilovanje akt milosti i da se o njemu može govoriti u političkom i pravnom smislu.
On je najavio da će podržati Predlog zbog jačanja institucije predsjednika Crne Gore.
Ministar pravde, Duško Marković, rekao je da se predloženi akt o pomilovanju, kojim se šefu države daju ovlašćenja da sam odlučuje o pomilovanju osuđenika, donosi kako bi se usaglasio sa Ustavom.
Prema njegovim riječima, ne treba strahovati od zloupotreba jer Vujanović "podliježe parlamentarnoj i političkoj odgovornosti i kontroli".
Marković je kazao da se zakon ne donosi radi interesa Demokratske partije socijalista, kako su opozicioni poslanici ocijenili.
foto: electionsmeter.com
