''Za razliku od drugih uporednih zemalja u Crnoj Gori plate su rasle dominantno kao posljedica priliva kapitala, a ne rasta produktivnosti.
U periodu akumulacija kapitala je činila 60% rasta, a radna snaga svega jednu trećinu. Ekonomski rast je bio funkcija zaduženja i priliva stranih investicija, a ne proizvodnje zasnovane na novim tehnologijama koja obezbjeđuje izuzetno visoku produktivnost po radniku.
Naš ekonomski rast se zasnivao na rasprodaji prirodnih i stvorenih resursa i zaduživanjem'', navodi Medojević.
Kako dodaje, strane investicije nijesu išle u otvaranje novih radnih mjesta u fabrikama sa savremenom proizvodnjom baziranoj na visokim tehnologijama, već su odlazile u sektor nekretnina, bankarski sektor i trgovinu.
''Svega 5,3% zaposlenih u CG radi u nekakvoj proizvodnji, dok oko 13% radi u državnoj upravi. Sa 8-10% učešća izvoza u BDP Crna Gora je svjetski rekorder. Dezindustrijalizacija, tehnološka zaostalost, spoljno-trgovinski deficit, kolaps izvoza, enormni javni dug, niska produktivnost, preglomazna administracija, strukturni fiskalni deficit, rekordna registrovana nezaposlenost u Evropi od 25%, loša struktura radne snage su strukturni problemi koji vode zemlju ka bankrotu'', ističe Medojević.
Kako dalje navodi, kapacitet zaduživanja Crne Gore je sve manji, i pored ogromne ponude jeftinog novca na tržištu (zbog nekontrolisanog štampanja USD i EUR).
''Inflacija kuca na vrata. Poskupljenja cijena energenata i hrane su realnost.
Igranje sa preraspodjelom sve manjeg prihoda od oporezivanja je opasno. Prostor za povećanje javne potrošnje ne postoji. Naprotiv, nepogodna je fiskalna konsolidacija. Povećati prihode budžeta i smanjiti rashode. Tako bi se stvorio fiskalni prostor u budžetu za finansiranje i podršku projekata koji pozitivno utiču na strukturne deficite. Treba nam povećanje PROIZVODNJE i broja radnih mjesta u PROIZVODNJI namjenjenoj IZVOZU.
Prilikom ovakvih hazarderskih i robusnih intervencija u poreskoj politici neophodno je napraviti ozbiljne simulacije različitih varijacija i procijeniti efekte ovih intervencija na budžetske prihode i rashode'', smatra Medojević.
Kako objašnjava, prije podizanja stope PDV i akciza neophodno je napraviti simulaciju efekata tih promjena i procijeniti fiskalni kapacitet privrede i građana.
''Masovna poskupljenja hrane, cigareta, pića kroz povećanje poreza neće dovesti do proporcionalnog povećanja prihoda budžeta. Kao posledica nepažljivih podizanja poreza i akciza moze doći do pada potrošnje zbog niske kupovne moći stanovništa, ali i prelaska u sivu ekonomiju.
Povećanje PDV na turističke proizvode će negativno uticati na konkurentnost crnogorskog turizma koji će biti izložen jakoj konkurenciji i gdje cijena igra značajnu ulogu u odlučivanju turista iz regiona gdje će ljetovati i koliko će trošiti'', govori Medojević.
Lider PzP-a smatra da presipanje iz lijevog u desni džep malog BDP nije rešenje.
''Reformske mjere moraju imati za cilj povećanje Nacionalnog bogastva kroz stvaranje nove vrijednosti i povećanje produktivnosti.
Redistribucija siromaštva i potrošnje pozajmljenog novca koje nijesmo zaradili nije dio rešenja, nego dio problema.
Zato je pošteno da Demohrišćanska stranka sa svojim populističkim i hazardareskim programom izađe na izbore i suoči se sa dominantnim, ozbiljnim, odgovornim i državničkim planom DF o strukturnim reformama. Pa neka narod odluči, da li želi bolne reforme ka zdravoj ekonomiji i društvu ili želi šibicarske, hazarderske , prevarantske obmane i prevare'', zaključuje Medojević.
