"Nije glad zato što ne možemo nahraniti siromašne, nego zato što ne možemo zadovoljiti apetite onih kojima nikad nije dosta. Socijalna sigurnost je temelj društvene stabilnosti. Siromaštvo nije problem manjka, ona je strukturni problem i dokaz nepravednog ekonomskog i socijalnog poretka koji ignoriše ljudska prav. Osamdesetpet odsto građana Crne Gore od svog primanja ne mogu plaćati redovno svoje obaveze, zvanična je statistika. Prema službenom mjerenju siromaštva u Evropi trećina građana naše države lišava se osnovnih životnih potreba", poručuje predsjednica Banke hrane, Marina Medojević povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva.
Kada, kako navodi Medojević, pročitamo zvanične podatke pomislimo da su ovih problema lišeni barem zaposleni ili penzioneri, vođeni logikom povećanja minimalnih plata i penzija.
"Ipak, životni stabdard gubi bitku nad inflacijom Zposlenjem ne nestaje siromaštvo, posebno ne važi u sektorima sa niskim primanjima, niti za one koji rade u nesigurnim i netipičnim radnim uslovima. U okviru EU pokrenute su mjere zaštite od siromaštva i među zaposlenima. Kod nas se siromaštvo ne povezuje sa zaposlenima. Zaposleni ali ipak siromašni su većinski podstanari koji više od dvije trećine svojih prihoda izdvajaju za plaćanje kirije. Sa uključenjem troškova režije,ostaje im skoro pa ništa za hranu", ističe Medojević.
Oni koji, kako kaže Medojević, nemaju problem plaćanja visokih kirija a takođe su zaposleni kažu da osamdeset odsto svojih primanja potroše samo na hranu.
"Procenat izdvajanja novca za hranu pokazuje standard građana jedne države. Sindikalna potrošačka korpa nam kaže da je potrebno 2.000 eura četvoročlanoj porodici sa dvoje maloljetne djece za život . Penzioneri se žale da veći dio svojh primanja potroše na hranu ali i za lijekove, koje moraju kupiti po izvještaju ljekara.
Kako žive oni sa primanjima ispod zagarantovane minimalne penzije i plate, pitamo se da li interesuje Vladu i resorna ministarstva? Oni bi morali multisektorski brinuti o ljudima u stanju nemaštine. O povećanju socijalnih primanja, relaksaciji uslova sticanja, zaštiti dugogodišnjih nezaposlenih i starih bez primanja ne čujemo ni riječ", navodi Medojević.
Nadoknada za nezaposlene porodilje je, dodaje Medojević, 107,82 eura.
"Ova nadoknada ne smije biti tolika da se majke može ostaviti bez hrane za bebe i higijenskih sredstava, što se činjenica sada. Hrana i higijena za bebe su skupi. Najugroženiji bi morali hranu i ostalo što je nužno za bebe i malu djecu, dobijati od države i lokalnih samouprava, besplatno. Službena linija siromaštva za četvoroclanu porodicu sa dvoje maloljetne djece iznosi 589 eura mjesečno. I sa najavljenim povećanjem minimalne zarade mnogo porodica će živjeti a i sada žive u zoni siromaštva", navodi Medojević.
Ako, dodaje Medojević, zadovolje stroge kriterijume za ostvarivanje MOP-a - materijalno obrzbjeđenje porodice koje je jedino socijalno primanje za siromašne, koja se svodi praktično da uslove da nemate ništa, porodica će dobiće od države, skoro pa ništa odnosno 152,88 eura mjesečno.
"Linija siromastva za jednu osobu prema Monstatu je 280 eura. Država će izvojiti za pojedunca koji živi bez ikakvih sredstava za život, svega 89,84 eura. U Crnoj Gori prema dostupnim podacima 5.380 porodica sa 18 hiljada članova dobija MOP, što je oko tri odsto od ukupnog broja stanovnika Crne Gore uprkos zvaničnom podatku da je broj siromašnih daleko veći i iznosi 20,1 odsto. Crna Gora i dalje nema adekvatnu zaštitu nezaposlenih niti starih, koji nisu stekli pravo na penziju iako je to standard drźava članica EU kojima težimo. Je li mi to " kupujemo" vrijeme da što duže ostavimo naše ugrožene građane u patnji i nemastini?", pita Medojević.
Vrijeme je, poručuje Medojević, da se uvedu minimalno primanja ispod kojeg ne smije živjeti ni jedan stanovnik, naše države.
"Moramo osigurati prehranu za sve socijalno ugrožene građane preko Narodnih kuhinja i socijalnih prodavnica koje moraju biti osnovane ili naći neki alternativni način da ljudi imaju osnovne životne namirnice i higijenska sredstva, besplatno. Užina u školi bila bi način da djeca dobiju hranjiv obrok a riješila bi nesigurnosti ishrane kod kuće kod socijalno ugrožene djece. Uvezivanjem domaćoh proizvođača hrane sa ustanovama koje obezbjeđuju hranu ugrožrnima bila bi obostrano korisna", ističe Medojević.
Kao država, ističe Medojević, treba da imamo barem dva cilja za ublažavanje siromaštva.
"A to je zadovoljavanje egzistencijalnih potreba socijalno ugroženih i omogućavanje boljeg kvaliteta života marginalizovanih, kroz sistemsku podršku. Crna Gora mora donijeti Strategiju za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, koji će biti posvećen prevenciji siromaštva i socijalne isključenosti kao i aktivnim mjerama umanjenja siromaštva. Sveobuhvatna socijalna politika mora pruziti širok spektar naknada i osiguranja kako bi obezbijedila socijalnu sigurnost svih svojih stanovnika.Ona mora imati za cilj pružanje finansijske pomoći i podrške ljudima u različitom životnim situacijama od nezeposlenosti, rođenje djeteta do starosti i bolesti", ističe Medojević.
Svjetski dan borbe protiv siromastva obilježava se, podsjeća Medojević, svake godine 17. oktobra.Taj dan Generalna skupština Ujedinjenih nacija službeno je proglasila 1993. godine.
"Namjera proglašenja ovog dana je upozorenje na rastući problem siromaštva, manjak materijalnih dobara osoba, koji utiču na kvalitet života i mentalno zdravlje, isključenost iz društva, nezaposlenost, nedostatak perspektive i osjećaj nemoći koji prati siromaštvo i socijalnu isključenost. Smisao obilježavanja ovog dana nije samo podizanje javne svijesti o problemu već i zajednička borba svih nas, od lokalnog do državnog nivoa, preko nevladinih organizacija kako bismo svima omogućili život dostojan čovjeka, bez siromaštva i socijalne isključenosti putem solidarnog sistema, mreža pomoći i podrške", zaključila je Medojević.
