Glavni inspektor rada, Angelina Međedović, rekla je da se broj izrečenih kazni znatno povećava za vrijeme ljetnje turističke sezone jer se obavi veliki broj inspekcijskih nadzora.
Ona je dodala da je prioritetan zadatak Inspekcije rada suzbijanje sive ekonomije i obezbjeđivanje sigurnog radnog mjesta sa aspekta zaštite na radu.
„Poseban akcenat Inspekcija rada stavlja na suzbijanju rada na crno tokom ljetnje turističke sezone, kada se zvanično povećava broj subjekata nadzora, naročito sa privremenim – sezonskim odobrenjima za rad na primorju i prepoznatim turističkim destinacijama na sjeveru Crne Gore“, rekla je Međedović za Glasnik Privredne komore (PKCG).
Ona je navela da se zato prije ljetnje turističke sezone donosi plan aktivnosti pojačanog inspekcijskog nadzora u šest primorskih opština i Kolašinu i Žabljaku.
Prema njenim riječima, plan Inspekcije rada podrazumijeva da pored domicilnih inspektora, na primorju, budu angažovani i oni iz centralnog i sjevernog dijela države, zajedno sa rukovodiocima inspekcije rada za oblast radnih odnosa i zaštite na radu.
„Tako će na crnogorskom primorju tokom ove sezone biti konstantno oko 20 inspektora“, precizirala je Međedović i dodala da u Crnoj Gori ima nedovoljno inspektora rada, 26 za oblast radnih odnosa i devet za oblast zaštite na radu.
Ona je objasnila da pojačan inspekcijski nadzor, kako bi se realizovale predviđene aktivnosti, podrazumijeva i izmjenjeni režim radnog vremena, što znači, kako je dodala, da će se inspekcijski nadzori obavljati u svakom dijelu dana i noći, kada poslodavci obavljaju svoje djelatnosti.
„Inspekcijski nadzor biće fokusiran, prije svega na poslodavce koji u svojim objektima sezonskog karaktera angažuju veliki broj stranaca“, poručila je Međedović.
Ona je podsjetila da je tokom prošlogodišnje ljetnje turističke sezone nakon aktivnosti inspektora rada, regulisano radno-pravi status za ukupno 1,2 hiljade osoba zatečenih u nezakonitom radu, od čega za 771 stranca, a za 428 crnogorskih državljanja regulisan je radni odnos na neodređeno vrijeme.
Inspekcija rada, kako je navela, zbog utvrđenih nepravilnosti, u skladu sa svojim ovlašćenjima, ukazuje, naređuje i zabranjuje obavljenje djelatnosti pečaćenjem poslovnog prostora, opreme objekata.
„Najčešće se izriču novčane kazne na licu mjesta prekršajnim nalogom 200 EUR za građane i odgovornu osobu, 300 EUR preduzetniku i 500 poslodavcu u svojstvu preduzeća“, rekla je Međedović i dodala da osim toga Inspekcija rada podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu za prekršaje, kao i krivične prijave.
Preventivni karakter Inspekcija rada ogleda se u davanju savjeta poslodavcima i zaposlenima o tome koji su to najdjelotvorniji instrumenti kada je u pitanju primjena zakonskih propisa i način ostvarivanja prava iz rada i na osnovu rada, kao i putem ukazivanja poslodavcima za otklanjanju utvrđenih nepravilnosti, kojih je u prošloj godini bilo 3,74 hiljade, a do jula ove 751.
„Zabrane rada se izriču ukoliko je ugroženo zdravlje i život zaposlenih zbog nesprovođenja mjera zaštite na radu i kod grubog kršenja prisa zbog rada na crno. U prošloj godini izrečeno je 708 privremenih zabrana rada, a do jula ove 123“, saopštila je Međedović.
U prošloj godini je izrećeno i 2,58 hiljada novčanih kazno od ukupno 430,92 hiljade EUR.
Međedović je navela da u obavljanju inspekcijskog nadzora inspektori rada imaju obavezu i ovlašćenja da obave uviđaje teških povreda na radu, kolektivnih nesreća i onih smrtnim ishodom.
„Tokom prošle godine inspektori za oblast zaštita na radu obavili su 30 uviđaja povodom nesreća na radu od čega 24 teške povrede, pet sa smrtnim ishodom i jedna kolektivna nesreća“, rekla je Međedović.
Ona je navela da je nadzorom konstatovano da je najčešći uzrok povreda na radu angažovanje osoba koje nijesu obučene za poslove koje obavljaju, kod kojih nije obavljena prethodna provjera zdravstvane sposobnosti, dotrajalost sredstava rada i njihova upotreba bez prethodno pribavljenih stručnih nalaza od ovlašćenih organizacija za poslove zaštite na radu o ispravnosi istih.
„Najčešće se nesreće dešavaju zbog toga što poslodavac krši zakon i propise iz oblasti zaštite na radu, pri tom svjesno, iz želje za većom zaradom ulaganjima ili zbog neupućenosti u propise, što ga svakako ne opravdava“, kazala je Međedović.
Ona je ocjenila da Crna Gora ima dobar zakonodavni okvir u oblastima radnog zakonodavstva i inspekcijskog nadzora, ali to ne znači, kako je dodala, da se dalje neće poboljšavati određena zakonska rješenja.
„Dakle, imamo dobar zakonodavni okvir što ne znači da se i dalje neće poboljšavati određena zakonska rješenja koja su postignuta kao rezultat koncenzusa na tripartitnoj osnovi, obzirom na to da su svi zakonski projekti usaglašavani na radnim grupama sastavljenim od predstavnika Vlade, sindikata i poslodavca“, navela je Međedović.
