Pisanje zagrebačkog nedjeljnika ''Nacional'' ali i najave nekih ovdašnjih medija da će zbog ultimativnog stava najmoćnije evropske političarke - njemačke kancelarke Angele Merkel - Hrvatska biti posljednja zemlja koja će ući u EU te da nakon toga biti zamrznut prijem u EU sljedećih desetak godina, izazvao je opravdani strah u javnosti svih država regiona.
Posebno zabrinjavajuće je djelovalo upozorenje da se takav crni scenario neće desiti zbog nespremnosti potencijalnih kandidata, nego zato što je Brisel, pod pritiskom Njemačke i nekih drugih evropskih država, donio čvrstu odluku da nikoga više neće primiti.
Nacional je naveo i dokaz za tu tvrdnju, navodeći da o tome govori i primjer Crne Gore, koja je u decembru 2008. podnijela zahtjev da postane kandidat za članstvo. Na incijativu Njemačke, i uz podršku Holandije i Belgije, crnogorska aplikacija blokirana je do daljeg, tvrdi zagrebački nedeljnik.Teza zagrebačkog nedeljnika strasno je razrađena i u pojedinim domaćim štampanim medijima ali sa drugačijom argumentacijom: Njemačka i Holandija su blokirale crnogorsku aplikaciju za članstvo zbog toga što se njene vlasti i instuticije ne bore dovoljno protiv organizovanog kriminala i korupcije.
EU se posvetila sebi : Iako je informacija demantovana iz kabineta kancelarke Merkel, nije ostalo neprimijećeno da je vijest plasirana nakon ozbiljne političke krize u Njemačkoj koja je kulminirala porazom vladajuće koalicije na veoma bitnim regionalnim izborima, kao i teškim izborom predsjednika Njemačke, tek u trećem krugu glasanja u Bundestagu.
Tvrdnje da je EU trenutno više posvećena sebi nego daljem proširenju, su dobile na težini nakon nastavka teške ekonomske krize u Grčkoj, kao i za EU neprijatnom pobjedom nacionalista u Belgiji. Svi ti događaji su opravdano doveli do dileme u javnosti: Da li ima istine u tvrdnjama da je Njemačka blokirala dalje proširenje EU?
Sagovornici Portal Analatike iz EU, vlasti i opozicije kažu da ne treba pridavati značaja takvim medijskim informacijama, jer smatraju da brzina pristupanja država regiona u najvećoj mjeri zavisi od samih država, a ne od zapadnoevropskih političara i njihovih izjava.
- Biće još prvenstava, biće još proširenja, samo treba uporno raditi, kaže za Portal Analitika Jelko Kacin, potpredsjednik Delegacije evropskog parlamenta za saradnju za zemljama jugoistočne Evrope. Kacin kaže da su učestale medijske informacije o tome da će biti stopirano proširenje EU - obične glasine.
- Dalje proširenje EU ne zavisi od pojedinih zapadnoevropskih država odnosno njihovih političara, nego prije svega od volje, sposobnosti i ubjedljivosti država da sprovedu potrebne reforme koje će ih približiti EU. Države koje očigledno napreduju uvijek dobijaju podršku na tom putu, kaže Kacin koji se slaže sa konstatacijom da je sve u rukama država članica koje žele da postanu dio EU.
Ne upirite prst u oko saveznivima: Slovenački poslanik u Evropskom parlamentu upozorava da nije dobro da zapadnobalkanski mediji upiru ''prstom u oko'' pojedinim političarima, koji se navodno protive daljem prpoširenju EU na zemlje regiona.
- Na Zapadnom Balkanu često postoji negativna praksa da se prstom pokazuje na neke države Zapadne Evrope, i da se ide ''prstom u oko'' vodećim političarima tih država. I da se bez bilo kakve potrebe provociraju i optužuju bez razloga saveznici na putu ka i u EU, kaže Kacin, dodajući da takvo ponašanje nije produktivno - već duboko nezrelo. „Zato predlažem da se takve glasine tako i identifikuju. Radi se o glasinama i ne znam zašto bi se morali baviti glasinama“, kategoriočan je Kacin.
Sa Kacinom se slaže i lider najjače opzicione partije u Crnoj Gori Srđan Milić. „Svi koji razmišljaju na način ko su nam prijatelji u EU a ko su nam neprijatelji u EU – griješe“, kaže za Portal Analitika lider Socijalističke narodne partije.
Opozicija lobirala za prihvatanje crnogorske aplikacije: Lider SNP-a nije direktno odgovorio na pitanje da li mu je tokom nedavne posjete Njemačkoj eventualno rečeno da se zvanični Berlin protivi daljem proširenju EU.
- Tokom boravka u Njemačkoj, gdje sam boravio sa ostalim liderima opozicije, Nebojšom Medojevićem i Andrijom Mandićem, upravo smo insistirali na tome da građani Crne Gore zaslužuju da država dobije status kandidata za članstvo do kraja godine, kaže Milić.
- To smo prenijeli našim njemačkim prijateljima, poslanicima i članovima spoljnopolitičkog Odbora njemačkog parlamenta sa kojim smo razgovarali. Da li postoji problem?U EU postoji obaveza donošenja odluka jednoglasno kada je u pitanju evropski put bilo koje države, podsjeća Milić na komplikovane procedure u EU.
Odgovornost za glasine o blokadi: Predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije Miodrag Vuković za Portal Analitika kaže da su za širenje glasina o blokadi aplikacije Crne Gore za članstvo u EU, direktno odgovorni pojedini opozicionari, mediji i NVO organizacije.
- Ne možete do kraja ispuniti evropske standarde sa anticrnogorskim elementima u državi. Pojedini državni organi su otvoreno kazali šta je glavna opasnost za Crnu Goru na putu ka EU. Zar mislite da su Veselin Veljović i Gordana Đurović neozbiljni ljudi, kaže Vuković za Portal Analitika.
Visoki funkcioner DPS-a tvrdi da je Crna Gora puna onih ''koji lažu, varaju, izmišljaju za svoje i naručene dobro plaćene interese'' ne precizirajuži na koje medije ili organizacije misli.- Neko je ovih dana bio po Bavarskoj, nemamo nikave informacije da su se sreli sa Merkelovom. Informacija da će Crna Gora kad tad biti blokirana je već prešla u neki inflacioni talas tako da je to skoro nepodnošljivo. Samo da nas ne potrefi cunami, ironično kaže Vuković i dodaje da gospođa Merkel i zvaničnici u Holandiji očigledno „nemaju vremena da demantuju pisanje nekog medija tamo nedje u nekoj Crnoj Gori“.
EU integracije radi nas : Ocjenjujući proces evropskih integracija kao proces u kome treba da učestvuje čitavo društvo a ne samo političke elite, Milić kaže da se proces ne radi zbog toga da bi Crna Gora postala član Evropske unije već zbog promjena sistema vrijednosti koji postoji posljednjih 20 godina. ''To je usvajanje evropskih standarda u svim sferama društvenog života''.
- Nas čeka domaći zadatak i naša ''mapa puta'' se zna. Formalno, zna se i procedura kako možete postati članica, ali je to stvar odluke svih država članica EU kada se bude razmatrala aplikacija Crne Gore, pojašnjava Milić.
Milić smatra da je ''vrlo bitno'' da Crna Gora sve svoje snage mobiliše i usmjeri ka reformama, da bi građani Crne Gore osjetili benifite zašto se usvaja ovoliki broj zakona, zašto postoje brojne institucije i kako možemo da u potpunosti ili barem značajnoj mjeri pobijedimo sve one bolesti koje predstavljale način života u prošlom periodu.
- Jasno je da će EU imati svojih internih problema, ali Crnoj Gori i državama bivše Jugoslavije ne smije da bude primarno razmišljanje da li ćemo ili nećemo biti sastavni dio nekog paketa. Mi evropske integracije radimo zbog sebe, a ne da bi se dopali nekom u Briselu, zaključuje Milić.
Nenad Zečević
