Direktorica "Sigurne ženske kuće" Ljiljana Raičević ocjenjuje da se u Crnoj Gori ne radi dovoljno na zaštiti žrtava porodičnog nasilja, o čemu govori, kako kaže, veliki broj prijava i slučajeva brutalnog nasilja nad ženama od strane partnera i članova porodice:
"Sve je to u fokusu porodice i svi trpe i svi pate, ne zna se koji je to broj. Ljuska prava žena moraju biti prepoznata kao njihovo pravo. Nas posebno brine nesenzibilnost institucija koje su dužne da vode računa o tome kakva je porodica i kako joj pomoći, kaže Raičević za Antenu M. "
Članica parlametarnog Odbora za za rodnu ravnopravnost, i poslanica DPS-a, Valentina Radulović Šćepanović smatra da je formalno pravna ravnopravnost na dobrom nivou. Ipak, kako dodaje, praksa pokazuje da predstoji još dosta posla:
"Nasilje nad ženama nažalost nije zaobišlo ni CG. Smatram da je vrlo važno da smo preoznali taj problem i napravili zakonsku regulativu kojom se može djelovati ali i sankcionisati nasilje. Moramo nastojati da postignemo veći stepen osvješćenja kod žena da imaju hrabrosti da se obrate na prave adrese."
Nasilje nad ženama prioritetna je oblast i ono nema opravdanje – poručuje članica Odbora, iz redova SNP-a Snežana Jonica:
"Svi moramo da se pobrinemo o ovom problemu jer svi u svojim porodicama imamo potencijalne žrtve tog nasilaj. Niko nema pravo da vrši nasilje nad drugima, to svi moramo da znamo. "
Dušanka Džakula Tušup, iz Pokreta za Promjene, očekuje da će se nasilje nad ženama smanjiti tek kad počene primjena nedavno usvojenog Zakona o zaštiti od porodičnog nasilja:
"Stanje se nije popravilo ali ima nade, pogotovo što je usvojen novi Zakon. Zakon jeste dosta dobar ali primjena čini zakon kvalitetnim..."
Prema podacima UN 70 % žena tokom života iskusi fizičko nasilje čiji su počinioci muškarci. UN naglašavaju da se, dok god su žene izložene različitim oblicima nasilja, a države ne preduzmaju ozbiljne mjere zaštite, ne može govoriti o uživanju ljudskih prava i sloboda.
