On je, u intervjuu državnoj agenciji MIA, rekao da sve to što je započelo još u vrijeme kada je Atina kontinuirano blokirala Skoplje u NATO i u EU zbog bilateralnog pitanja, pitanja oko imena (Makedonija), sada je polako ali sigurno postalo praksa u pristupnom procesu.
„I sad ovaj način bilateralnih sporova i vođenja politike i vođenja procesa, vidite kuda nas vodi. Sada Hrvatska kaže da Crna Gora ne može zatvoriti ovaj klaster zbog toga i toga. Bugarska kaže da Srbija ne može iz ovih i onih razloga“, rekao je Mickoski.
Prema njegovom mišljenju, najveći problem sa samom EU je u tome da, umjesto da gleda pozitivna iskustva iz prošlosti, kao što je rješavanje spora između Hrvatske i Slovenije, i umjesto da se sadašnji bilateralni sporovi vode na taj način, ono što se desilo u slučaju Sjeverne Makedonije je da je bilateralizacija postala oruđe.
„Umjesto da mi postanemo Evropljani, Evropljani su postali Balkanci i to je sada najveći problem kod nas. Praktično, proces pristupnih pregovora je balkanizovan. Umjesto da se mi evropeizujemo, proces se balkanizovao zbog ovakvog načina odlučivanja. Zato moramo zajedno da radimo napolju, ali ću istovremeno ponoviti da rješavanje domaćih zadataka treba da nam bude prioritet“, ističe Mickoski.
Premijer Sjeverne Makedonije je istakao da za njegov prijedlog ustavnih amandmana sa odloženim dejstvom svi sa kojima je razgovarao u međunarodnoj zajednici kažu: pošteno, razumno, to je to, ali Sofija to ne prihvata.
Mickoski je rekao da je spreman da se sastane sa visokim zvaničnicima Sofije u 2025. godini, da razgovara sa njima bilo gdje na tu temu i da razmotri sve mogućnosti, jer je, kako je ukazao, neophodno da se obje strane slože.
Skoplje je u julu 2022. formalno počelo „prvu fazu“ pregovora sa EU, ali da bi prešlo u „drugu fazu“ i počelo da otvara poglavlja mora da uvede Bugare u Ustav, što stranka premijera Sjeverne Makedonije Hristijana Mickoskog VMRO DPMNE od tada blokira.
Premijer Sjeverne Makedonije, koji je na vlast došao polovinom 2024, Briselu i Sofiji kao rješenje za prevazilaženje te prepreke, nudi odloženo dejstvo ustavnih izmjena koje bi počele da važe kad njegova zemlja zatvori pregovore sa EU, što do sada nije naišlo na zvaničnu podršku.
