Odnosi ta dva saveznika u NATO i istorijska regionalna rivala posebno su zategnuti skoro tri godine, uz alarmantnu retoriku turskih zvaničnika. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je više puta rekao da bi turske trupe mogle da uđu u Grčku „jedne noći“ i čak je prijetio da će Atinu pogoditi balističkim projektilima.
„Nećemo ratovati s Turskom“, rekao je Micotakis tokom sjednice Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u Švajcarskoj.
„Trebalo bi da budemo u mogućnosti da sjednemo sa Turskom kao razumni odrasli ljudi i da riješimo našu glavnu razliku, a to je razgraničenje pomorskih zona u Egejskom i istočnom Sredzemlju“, dodao je on.
Micotakis je primijetio da, iako je to „komplikovano pitanje zbog geografije Egejskog mora“, Grčka je uspjela da riješi slične nesuglasice s Italijom i Egiptom i razmišlja o tome da sličan spor sa Albanijom iznese pred Međunarodni sud pravde u Hagu.
„Sve dok se slažete oko pavila, a to je da probleme rješavate u skladu s međunarodnim pravom…. ne provocirate nepotrebno svoje komšije, držite kanale komunikacije otvorenim“, rekao je Micotakis.
„Smatram da nikada nije od pomoći… ‘naoružavanje’ spoljne politike iz unutrašnjepolitičkih razloga. To obično nije dobar pristup jer na kraju trujete svoje javno mnjenje“, rekao je MIcotakis.
I on i Erdogan se suočavaju sa izborima u prvoj polovini ove godine.
„Ne znam koja će vlada izaći u Turskoj, ali svakako mislim da postoje načini da se smanje tenzije, da se radi na pitanjima od zajedničkog interesa, da se pristane na neslaganje“, rekao je grčki premijer. „Ali čak i ako se složimo da se ne slažemo, možemo to učiniti na civilizovan način“.
On je rekao da, iako je bilo „veoma, veoma teških trenutaka“ u odnosima s turskim predsjednikom, „ne smatram da je nemoguće naći rješenje sa predsjednikom Erdoganom“.
Dugo u sukobu oko niza pitanja, uključujući prava na teritorijalno i energetsko istraživanje u Egejskom moru i istočnom Sredzemlju, Grčka i Turska su triput došle na ivicu rata u poslednjih pola vijeka. Nedavne tenzije su usredsređene na prava na istraživanje energije u istočnom Sredzemlju i na prisustvo grčkih trupa na grčkim ostrvima u istočnom Egeju, u blizini turske obale.
Turska smatra da grčko vojno prisustvo na ostrvima predstavlja direktnu prijetnju i da je zabranjeno međunarodnim ugovorima. Grčka uzvraća da sporazumi dozvoljavaju ograničeno vojno prisustvo i napominje da Turska održava značajno prisustvo trupa na turskom kopnu prekoputa grčkih ostrva.
„Pitam da li neko razumno vjeruje da grčka ostrva predstavljaju prijetnju turskom kopnu, ili je realnije vjerovati da tursko kopno predstavlja prijetnju grčkim ostrvima?“ – rekao je Micotakis.
On je napomenuo da je Turska izvršila invaziju na Kipar 1974. godine i da je ta ostrvska država od tada etnički podeljena, pri čemu je samo Turska priznala otcijepljenu državu kiparskih Turaka na sjevernoj trećini ostrva. Turska invazija uslijedila je poslije decenija međunacionalnih trvenja, a povod je bio državni udar na Kipru čiji je cilj bio ujedinjenje ostrva s Grčkom.
0
