Mihailović je danas u ODT-u Podgorica dao izjavu tim povodom i podvukao da Radonjićeva prijava predstavlja predstavlja pritisak na slobodu medija.
"Smatram da je podnošenje krivičnih prijava od strane Mitra Radonjića protiv mene upravo pritisak na slobodu medija, što su konstatovali i Institut za medije i Društvo profesionalnih novinara Crne Gore. To što smo mi pisali i radili je esencija bavljenja novinarskim poslom. Sve što smo objavili je prethodno provjereno u skladu sa novinarskim pravilima", poručio je Mihailović.
Mihailović je u tekstovima od marta prošle godine ukazivao na sistemski feler u kojem država finansira osuđenog nasilnika da bi pomagao žrtvama nasilja.To što je sve informacije o krivičnom dosjeu i djelovanju u NVO sektoru prikupljao iz javno dostupnih baza podataka, Radonjića nije spriječilo da Mihailovića prijavi za krivično djelo „proganjanje“. Tako je u izjavi policiji rekao da sumu objavljene informacije u tekstovima Pobjede ,,ulile veliki stepen straha“.
Mihailović nikada nije stupio u direktni kontakt sa Radonjićem. Sa druge strane, Radonjić je jednom pokušao da njega kontaktira. Na to je, između ostalog, Mihailović ukazao i prilikom današnjeg davanja izjave u ODT Podgorica.
"Mitar Radonjić je jednom kontaktiran od strane kolegenice prije objavljivanja prvog teksta - da bi mu se dala prilika da se objasni - što je on odbio, a to je u skladu sa novinarskim izvještavanjem. Ja njega nijesam kontkatirao, a on mene jeste pokušao kontaktirati prije par mjeseci slanjem poruke. To sam ignorisao", ispričao je Mihailović danas pred tužiocem Denisom Zvrkom.
Ukazao je na to da se Radonjić javnosti predstavljao kao stručnjak za bezbjednost i da je bio prisutan u javnom životu. Zato je, odgovarajući na pitanje tužioca, rekao da smatra da je podnosilac prijave javna ličnost.
"Aktivnosti kojima se on bavio, a predmet su tekstova, finansiran je novcem građana Crne Gore, a uloga novinara je upravo da ukaže na probleme u društvu i da ispuni osnovni zahtjev javnog mnjenja - a to je pravo javnosti da zna", dodao je Mihailović.
On je podvukao da ne priznaje krivično djelo koje mu se krivičnom prijavom stavlja na teret.
"Novinar sam u dnevnom listu Pobjeda i kad su u pitanju navodi iz prijave mogu da kažem da se ne osjećam krivim i da nijesam izvršio krivično djelo koje mi se stavlja na teret prijavom. U okviru svojeg posla sam pisao novinarske članke i tekstove sa ciljem da se ukaže na sistemski feler da se čovjeku koji je osuđen za krivična djela sa elementima nasilja i otmice, gdje se kao oštećena pojavljuju maloljetna lica, daje licenca da se stara o osjetljivim socijalnim kategorijama kao što su žrtve nasilja i žrtve trgovine ljudima, a sve to uz obimnu finansijsku pomoć iz budžeta Crne Gore koja se mjeri stotinama hiljada eura. Jesam u tim tekstovima pomenuo podnosioca prijave Mitra Radonjića koji je osnivač preko 30 nevladinih organizacija, a između ostalih pomenuo sam u tekstu NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku, kojem je kasnije prmijenjeno ime u Ženska asocijacija Danilovgrad, a objasnio sam njegov položaj u tim tekstovima", naveo je Mihailović danas u ODT-u.
Novinar Pobjede je ukazao i na to da se pitanjima postupka izdavanja licenci Radonjiću, odnosno odobrenja za obavljanje poslova pružanja pomoći žrtvama nasilja, bavio i skupštinski Odbor za rodnu ravnopravnost na kojem je donijet zaključak da bi trebalo pristupiti promjenama zakona i uvesti praksu prethodne provjere ispunjenosti strogih uslova za dobijanje takve licence, a prvenstveno tražiti izvod iz kaznene evidencije kako država ne bi finansirala prestupnike.
"Neko od poslanika je ukazao da postoji mehanizam da se ta praksa kroz drugačiji način konkursa i sada sprovede", dodao je Mihailović.
Tada je ukazano i da se, s obzirom na zabrinjavajuće informacije objavljene u Pobjedi koje su ukazale na opasan sistemski feler, ne mora čekati na izmjene Zakona o dječjoj i socijalnoj zaštiti iz kojeg proističe Pravilnik na osnovu kojeg su licencirani pružaoci usluga, već da se na osnovu člana 72 tog zakona usluge socijalne i dječje zaštite mogu obezbijediti i kroz postupak javne nabavke.
Mihailović je istakao da je pitanje našeg lista potvrdio čak iamerički Stejt department u godišnjem izvještaju o trgovini ljudima u svijetu koji je objavljen sredinom juna. U tom izvještaju se upravo ukazuje na to da jeCrna Gora zbog načina na koji je Mitar Radonjić rukovodio Skloništem za žrtve trgovine ljudima nazadovala na tom polju.
Novinar Pobjede je ranije ukazao da je interesovanje medija za takav slučaj i više nego opravdano i u interesu javnosti.
Kako se navodi u izvještaju Stejt departmenta objavljenom 16. juna, to zlostavljanje uključivalo je fizičko nasilje nad žrtvama, zastrašivanje i ucjene. Iako je državno tužilaštvo prošlog ljeta pokrenulo istragu protiv Radonjića, Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije suspendovalo dozvolu i finansiranje skloništa, već je uputilo dvoje dječjih žrtava i dodjeljivalo sredstva skloništu sve do isteka donacije u decembru 2022. godine.
REAKCIJE
Predsjednica Društva profesionalnih novinara Mila Radulović ranije je kazala Pobjedi da se u ovom slučaju čini da se radi o zamjeni teza, ali i da bi to sve nadležni trebalo da istraže.
"Radonjić se sveti mediju i novinaru koji istražuje njegov rad. To je nedopustivo", ocijenila je Radulović.
Ocijenila je da on ovakvim ophođenjem pokušava da zaustavi istraživanje i zastraši Mihailovića i Pobjedu.
"Njegova prijava za proganjanje je smiješna, pa očekujemo da će i tužilac ozbiljno razmotriti taj slučaj", poručila je predsjednica Društva profesionalnih novinara u izjavi za Pobjedu krajem avgusta.
Ukazujući na to da je Radonjić raspolagao javnim, a ne svojim novcem, Radulović je poručila da javnost treba da zna kako se troše pare iz državnog budžeta.
"Očekujemo da Tužilaštvo objasni javnosti šta je uradilo u vezi navoda Pobjede o Radonjićevim aranžmanima sa državom", poručila je predsjednica Društva profesionalnih novinara.
Radulović je ukazala i na to da pritisak na medije i novinare u Crnoj Gori nije novost.
"Jedina zaštita za novinare je da nadležni temeljno istraže svaki slučaj i procesuiraju odgovorne kako bismo mi u sigurnom okruženju radili svoj posao. Nadamo se da će tako biti i sada u slučaju prijave protiv novinara Pobjede", poručila je predsjednica Društva profesionalnih novinara.
I predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković tada je u izjavi za Pobjedu ocijenio da Radonjić vrši pritisak na Mihailovića i Pobjedu.
"Mihailović je samo radio svoj novinarski posao u ovom slučaju, a nije uopšte imao nikakav kontakt sa Radonjićem, koji tvrdi da ga je proganjao. Vjerujem da se te činjenice lako mogu dokazati. Stoga je neprihvatljivo da se novinar optužuje za ozbiljno krivično djelo samo zbog toga što je objavio podatke iz javno dostupnih baza koje nadležni nikad nijesu demantovali", podvukao je Kračković u izjavi za Pobjedu.
Kračković je ukazao na to da pisanje medija o tome kako se i kome dijeli novac iz budžeta predstavlja aksiom novinarstva.
"To bi trebalo da bude u javnom interesu. Ako je to proganjanje, onda treba svi da prestanemo da se bavimo ovim poslom", poručio je predsjednik Sindikata medija.
On je istakao da Sindikat medija kontinuirano apeluje na nadležne državne organe da budu senzibilni prilikom slučajeva napada na novinare, ali i u slučajevima kada se novinari optužuju za nešto - tražeći da uzmu u obzir sve specifičnosti novinarskog posla.
"Želimo da vjerujemo da će tako biti i u ovom slučaju", dodao je Kračković.
I direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić tada je ocijenila da je prijava Radonjića protiv novinara Pobjede pokušaj pritiska da se zaustavi pisanje o konkretnoj temi.
"U tekstovima Pobjede o konkretnoj temi nijesmo uočili etičke propuste, već nastojanje novinara da priču bazira na provjerenim činjenicama, što je osnovni postulat profesionalnog novinarstva", navela je Nikolić.
Podsjetila je da građani kada smatraju da im je medij ili novinar povrijedio neko pravo ili interes, imaju na raspolaganju snažan zakonski mehanizam - pravo na odgovor i ispravku.
"Korišćenje ove zakonske mogućnosti je mnogo primjereniji i poželjniji način komunikacije s medijima i novinarima, umjesto podnošenja krivičnih prijava", naglasila je Nikolić.
RADONJIĆEV CV
Radonjić je prvi put osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca, a drugi put na tri mjeseca uz naredbu da kaznu izvrši tako što će je izdržavati u prostorijama u kojima stanuje.
Prva presuda se odnosi na djelo izvršeno iz 2011. godine kada je ispred jedne osnovne škole sa još jednom osobom protivpravno lišio slobode dvoje maloljetnika. Prema navodima iz presude, Radonjić je maloljetnike tukao ispred škole i u vozilu, a potom ih odveo u jedan apartman gdje je nastavio da ih udara rukama u predjelu glave i tijela. Kako se navodi u presudi, jednom je naredio da klekne na koljena, a onda ga udario nogom u leđa. Prestao je da ga udara kada mu je potekla krv iz nosa. Zatim im je obojici zaprijetio da će ih zapaliti ako slučaj prijave policiji.
Presudom iz 2018. godine proglašen je krivim zato što je upotrebom sile, a drugi okrivljeni upotrebom prijetnje, pribavljao pravo za koje je smatrao da mu pripada, odnosno, prema navodima iz presude, sa drugim okrivljenim, došao do kuće oštećene u namjeri da naplati dug za izvedene građevinske radove, kada je Radonjić, nakon što je drugookrivljeni prijetio oštećenoj kuhinjskim nožem, iz ruke istrgao torbu iz koje je oduzeo i prisvojio novac u iznosu od 100 eura.
Radonjića je krivim proglasio presudom i Viši sud u Podgorici, 3. novembra 2014. godine, zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje, kada je uslovno kažnjem zatvorom od četiri mjeseca ukoliko u roku od dvije godine ponovi krivično djelo.
Pritisak na Pobjedu od starta
Ovo nije prvi put da Radonjić vrši pritisak na novinare Pobjede. Tako je u martu prošle godine pisao i telefonom kontaktirao našu novinarku koja je istraživala njegove aktivnosti u NVO sektoru.
"Radonjić je takođe slao poruke koleginiciNadi Đurđevackoja je pisala prvi tekst o sistemskim propustima koji omogućavaju da pravosnažno presuđivano lice zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje u sticaju sa protivpravnim lišenjem slobode i samovlašća budu finansirani novcem građana Crne Gore da bi se „brinuli“ o žrtvama nasilja, trgovine ljudima i drugim osjetljivim kategorijama", istakao je Mihailović tokom jučerašnjeg davanja izjave.
Samo sat vremena nakon što je redakcija Pobjede u utorak, 15. marta, poslala pitanja Ministarstvu finansija i socijalnog staranja o tome da li je Mitar Radonjić, koji je pravosnažno osuđivan za nasilništvo, otmicu i samovlašće, adekvatno lice za brigu o žrtvama nasilja i trafikinga - novinarka je dobila poziv i SMS poruku od njega.
"Očekujem da u skladu sa Zakonom, ali i novinarskom etikom kontaktirate i mene prije objavljivanja članka s obzirom da se mnome bavite na čudan način sa tvrdnjama koje nijesu istinite", pisalo je u poruci koju je dobila novinarka Pobjede.
Ubrzo je Radonjić pozvao i glavnog urednika PobjedeDraška Đuranovića, pokušavajući da spriječi interesovanje redakcije za sistemski propust institucija, insistirajući na tome da se novinarka bavi njegovim privatnim životom. Tom prilikom, Radonjić nije želio da objasni glavnom i odgovornom uredniku odakle zna za sadržaj mejla koji je upućen Ministarstvu i uopšte za činjenicu da je samo sat vremena prije toga iz redakcije poslat mejl tom resoru, ali je kazao da ima saznanja. Radonjiću je tada rečeno da će ga novinarka kontaktirati prije objave teksta, da će svi profesionalni standardi biti ispoštovani i da će njegova izjava i odgovori na pitanja biti objavljeni.
Novinarka Pobjede je tog 15. marta poslala sedam pitanja Ministarstvu finansija i socijalnog staranja. Među njima nema niti jednog koje se odnosi na privatni život Mitra Radonjića.
Pitanja se odnose na odluku Vlade da dodijeli Radonjićevoj NVO 100.000 eura za projekte SOS telefona (40.000) i Sklonište za žrtve trgovine ljudima (60.000).
Redakcija Pobjede u tom trenutku preduzela je tek prvi korak - slanje pitanja MFSS-u i provjeru informacija koje se tiču licence i uloge tog resora - ali je pritisak na redakciju već počeo pozivima, a dan kasnije objavama i sponzorisanim, odnosno plaćenim tekstovima.
On je tog dana na Fejsbuk stranici svoje NVO, na ličnom sajtu radonjicmitar.me, te u sponzorisanim objavama na društvenim mrežama, a 17. marta i u plaćenom PR tekstu u dnevnim novinama Dan - objavio tekst koji upućuje čitaoce na to da je sve što će u budućnosti pročitati o njemu neistina.
"Dakle, sve ono što u jednom mediju bude objavljeno narednih dana a tiče se mog PRIVATNOG ŽIVOTA je NEISTINA i PODMETAČINA i samo je još jedan u nizu BRUTALNIH napada na mene i Institut na čijem sam čelu i ovim putem im poručujem da se manu ,,ćorava posla“, da se pozabave zakonitošću svog rada i da prestanu da se bave mojim likom i djelom", napisao je tada Radonjić u svojoj objavi.
Proganjanje u Krivičnom zakoniku
Proganjanje je u članu 168a Krivičnog zakonika definisano:
(1) Ko drugog uporno proganja na način koji može osjetno da ugrozi njegov život, zdravlje, tijelo ili način života, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1 ovog člana učinjeno prema bivšem bračnom ili vanbračnom drugu, učinilac će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
(3) Kaznom iz stava 2 ovog člana kazniće se učinilac koji djelo učini prema maloljetnom licu, trudnoj ženi ili licu sa invaliditetom.
(4) Ako je djelom iz stava 1 ovog člana izazvana opasnost po život, zdravlje ili tijelo drugog lica ili njemu bliskog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
(5) Ako je usljed djela iz stava 1 ovog člana nastupila smrt drugog lica ili njemu bliskog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(6) Smatra se da neko uporno proganja drugo lice u smislu ovog člana kad u određenom vremenskom periodu:
1) neovlašćeno prati ili preduzima druge radnje u cilju fizičkog približavanja tom licu;
2) nastoji da uspostavi kontakt sa tim licem protivno njegovoj volji neposredno, preko trećeg lica ili sredstava komunikacije;
3) zloupotrebljava lične podatke tog lica u cilju naručivanja robe ili usluga;
4) prijeti napadom na život, tijelo ili slobodu tog lica ili njemu bliskog lica;
5) preduzima druge slične radnje prema tom licu.
