Za 25 hiljada eura bi JP Morsko dobro bilo spremno da proda svoj udio od pet odsto u kompaniji Star of Montenegro većinskom vlasniku, ukoliko upravni odbor javnog preduzeća prihvati prijedlog ponuda za otkup osnivačkog udjela, koji je sačinio direktor te firme Mladen Mikijelj početkom februara ove godine.
"Jadran“
Time bi bio otvoren put da se, nakon 24 godine ugovaranja, pregovaranja i nepoštovanja ugovorenog, počne graditi novi hotelski kompleks na ulcinjskom poluostrvu Suka. Od vlasnika kosovske kompanije Rojal, koja namjerava da kupi nosioca zakupa firmu Star of Montenegro, zavisi da li će zadržati ime ,,Jadran“.
Taj je hotel, naime, srušen u zemljotresu 1979. godine, a početkom ovog vijeka kompanija
Montenegro 2000 consulting and development company Branislava Durutovića sklopila je ugovor sa JP Morsko dobro o koncesiji i izgradnji novog hotela u okviru zajedničke kompanije Star of Montenegro, u kojoj su Durutovići imali 95, a državna firma pet odsto udjela.
Koncesioni ugovor na 30 godina potpisan je 2008. godine, ali izgradnja nije mogla početi jer ni država ni Opština Ulcinj nijesu ispunili svoj dio ugovora. Najveća smetnja je bilo iseljenje izbjeglica sa Kosova, koje je realizivano tek 2019. godine. U međuvremenu je Morsko dobro tužilo ulcinjsku fiormu tražeći raskid koncesionog ugovora zbog neplaćanja koncesija od 2012. do 2020. godine, a Danilo Durutović, koji je sada na čelu te kompanije, tražio je obeštećenje zbog neispunjavanja ugovorenih obaveza.
Lani na scenu stupa prištinska građevinska kompanija Rojal, vlasništvo porodice Kyreziu, koja je zainteresovana da na rtu Rastislava gradi hotel i apartmane za prodaju. Ta njihova namjera naišla je na odobravanje kabineta premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića i Opštine Ulcinj, pa je Morsko dobro napravilo memorandum o mirnom rješenju spora, angažovalo procjenitelja da utvrdi vrijednost udjela obje strane u firmi Star of Montenegro i prijedlog ponude o prenosu svog dijela vlasničkog udjela.
Memorandum
Prema prijedlogu memoranduma o mirnom rješavanju sporova, koji su uradili advokati Ana Miranović (u ime Durutovića) i Ivan Despotović (zastupnik Morskog dobra), a u koji je Pobjeda imala uvid, konstatuje se da od dana potpisivanja ugovora o koncesiji 2008. godine zbog više okolnosti nije došlo do izgradnje planiranog hotelsko-turističkog kompleksa u ugovorenim rokovima.
– Ugovorne strane su saglasne da povuku tužbene međusobne zahtjeve i postignu sudsko poravnanje – navodi se u memorandumu koji potpisuje predsjednik JP Morsko dobro Blažo Rađenović.
Tim dokumentom se Durutovići obavezuju da plate ukupno 179.625 eura zakupnine sa zateznim kamatama za korišćenje morskog dobra od 2012, zaključno sa 2022. godinom.
Procjena
Morsko dobro je angažovalo procjenjivača mr Dragana Đukića, koji je utvrdio da je jedina imovina kompanije Star of Montenegro de facto nematerijalna, iako je u startu predstavljena kao „nekretnine, postrojenje i oprema“, a kasnije je to ispravljeno u ,,avansi za nekretnine, postrojenja i opremu“, sa konstantnom vrijednošću koja iz godine u godinu iznosi 171.277 eura.
– Osnovna imovina društva sadržana je u činjenici da je na dan izrade izvještaja i dalje na snazi ugovor o korišćenju morskog dobra iz 2008. godine, koji predstavlja jedinu nematerijalnu vrijednost Društva na dan izrade ovog izvještaja, budući da komercijalna valorizacija ustupljenog morskog dobra potencijalno donosi visoku stopu povrata na uložena sredstva – navodi procjenjivač i ističe da je ,,posebno imao u vidu ponudu Durutovića od 7. oktobra 2022. godine“.
Tom ponudom Durutovići nude svoj osnivački udio u firmi Star of Montenegro za 350.000 eura. Procjenitelj je na osnovu tih podataka utvrdio da pet odsto udjela Morskog dobra u toj kompaniji, koja je nosilac koncesije, vrijedi 9,1 hiljadu eura.
Prijedlog aneksa
Advokatska kancelarija Miranović, opunomoćenici prištinske kompanije Rojal, dostavila je JP Morsko dobro nacrt aneksa koncesionog ugovora, u koji je Pobjeda takođe imala uvid. Riječ je o ugovoru koji je Star of Montenegro sklopila sa javnim preduzećem 2008. godine, a aneksom se predviđaju dodatne klauzule zaštite koncesionara. Osim ranije ustupljenih parcela, koncesionaru se daju na korišćenje djelovi još dvije katastarske parcele. Konstatuje se ranije ugovoreno pravo investitora da proda izgrađene objekte sa zemljištem ispod njih, te da, u slučaju da država odluči da proda zemljište na kojem je izgrađen kompleks, investitor ima pravo prvokupnje.
Novina jer što je JP Morsko dobro obavezano da o svom trošku otkloni svako pravno ili fizičko ometanje preduzeto od strane pravnih i fizičkih lica i državnih organa, koje bi moglo dovesti do umanjenja ili ograničenja prava investitora stečenih ovim ugovorm, odnosno da preduzme sve mjere za pružanje evikcione zaštite investitoru. Poučena iskustvom Durutovića, Rojal kompanija traži da uđe u posjed tek nakon pozitivnog izvještaja nezavisne ili zajedničke komisije o potpunoj dostupnosti svih parcela, oslobođenih od lica i stvari. Takođe se obavezuje JP Morsko dobro da svoj udio od pet odsto u Star of Montenegro proda Rojal kompaniji.
Koncesiona naknada ostaje ista kao ranije, euro po kvadratu zemljišta, odnosno 25.455 eura godišnje. Uz to, dok traje gradnja, a najduže pet godina zakupac će plaćati polovinu koncesione naknade. Investitor ima pravo na 30 godina produženja koncesije nakon isteka provobitnog trajanja koncesionog ugovora.
Usljed nepoštovanja ili jednostranog raskida ugovora nadležan je Londonskli sud za međunarodnu arbitražu LCIA, a obje strane ugovornice se obavezuju da će poštovati njegove odluke.
