"Danas se fokusiramo na ključno pitanje za svakog građanina Crne Gore, pitanje budućnosti našeg penzionog sistema, kazao je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović otvarajući panel diskusiju "Budućnost penzionog sistema u Crnoj Gori: iskustva iz regiona" u Podgorici..
Sistemske reforme, kao što je, kako je naveo, pitanje Fonda PIO, zahtijevaju dijalog i transparentnost.
On je istakao da će kroz dijalog o budućnosti penzionog sistema sa stručnjacima iz regiona govoriti o dobrim ali i lošim praksama u zemljama regiona.
"Penzioni sistem je više od ekonomske kategorije, to je stub socijalne sigurnosti našeg društva. Osiguravanje stabilnosti penzionog sistema znači pružanje podrške onima koji su izgradili našu zemlju omogućavajući ima da uživaju u polovima svoga rada", kazao je Milatović.
Istakao je da su česte izmjene Zakona o PIO i nedavne promjene minimalnih penzija ostvorile su pitanje pravednosti trenutog obračuna penzija.
Kaže da je svjestan da su "najteže i najbolnije reforme one koje se tiču penzionog sistema".
Poručuje da je obaveza da se traži najbolji mogući penzioni model za građane.
"Moramo biti oprezni i odbaciti iskušenja ekonomskog populizma i kratkoročnih benefita. Takvi pristupi mogu izgledati privlačno na prvi pogled i donijeti trenutačne političke pojene, ali bez izuzetka vode do dugoročnih problema i destabilizacije javnih finansija", kazao je Milatović.
Istakao je da je kao ministar učestvovao u procesu uvođenja reforme Evropa sad 1 i ustvrdio da je ona donijela brojne benefite.
"I pored uspjeha Programa Evropa sad 1 moramo imati i kritički osvet. Među njima ćemo naći eksterne jednoročne faktore kao što su priliv stranih državljana i uvezena rastuća inflacija", kazao je Milatović.
Predstavnik Fidelity consultinga, Miloš Vuković, kazao je da sadašnjee radne generacije finansiraju penzije sada s nadom da će ih, kada dođe vrijeme, zaposleni finansirati.
"Sprovođenje reforme penzionog sistema zahtijeva sveobuhavatan pristup koji zahtijeva socijalni dijalog. Potrebno je tražiti kompromise, ali i dugoročna rješenja koja će osigurati pravdenost ali i održivost penzionog sistema", kazao je Vuković.
Vuković je podsjetio da je budžet potrošački i da je razvoj u značajnom opadanju u odnosu na 2020. godinu. Istakao je i da potrošnja raste.
"Od obećanog razvoja koji se zasniva na investicijama nemamo mnogo. Samo u 2024. godini tekuća potrošnja je povećana u odnosu na 2023. za 360 miliona eura. To su novi izdaci koji će se morati finansirati. Sa druge stanje imamo devet puta manje povećanje kapitalnog budžeta", kazao je Vuković.
Istakao je da je evidentno smanjenje nezaposlenosti i da je povećana minimalna penzija bez adekvatnih analiza.
Smatra da je time "iskrivljena pravda" onima koji su radili 40 godina i ostali bez povećanja.
"Imamo pad, drugu godinu za redom, direktnih stranih investicija i to za 10 posto. Po prvi put je negativni saldo uvoza roba prešao pola milijarde eura, zbog čega je BDP ovako usporio. Imamo 19 odsto manje turista u prvom kvartalu ove godine", kazao je Vuković.
Istakao je da imamo i pad izvoza, i to najviše zbog aluminijuma i struje, kao i pad pokrivenosti izvoza uvozom, kao i veoma visoku inflaciju, koja je kako je kazao, značajno, veća nego u EU.
"Sve ovo govorim kao uvertiru u kakvim se makro-ekonomskim uslovima predstavlja reforma penzionog sistema", kazao je Vuković.
Najavio je da nas 2025. čeka refinansiranje postojećeg duga.
"Nedostajuća sredstva u budžetu će biti milijardu i 27 miliona", kazao je Vuković i pojasnio da je to 30 odsto budžeta.
