Predsjednik države Jakov Milatović bio je gost Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore u okviru četvrtog po redu "Razgovora sa Predsjednikom". On je sa dekanom FPN-a prof. dr Borisom Vukićevićem, i prodekankama doc. dr Enom Grbović i prof. dr Natašom Ružić razgovarao o snaženju saradnje sa fakultetom kroz potpisivanje Memoranduma o saradnji, koji bi podrazumijevao mogućnost stažiranja studenata FPN-a u instituciji Predsjednika.
On je , u razgovoru sa studentima, kazao da su pomenute loše prakse od netransparentnog donošenja zakona, do lošeg institucionalnog odgovora na zdravstvene i ekološke krize.
"Neki novi vjetrovi duvaju u Briselu i EU je shvatila, nakon ruske agresije na Ukrajinu, da je politika proširenja važna i za bezbjednost kontinenta", kazao je Milatović, prenosi Portal TvE.
Prema njegovim riječima, ta činjenica otvara novu dinamiku pristupanja i to Crna Gora, kao najnaprednija u pristupu EU, treba dodatno iskoristiti.
Milatović je izbjegao direktan odgovor na pitanje jednog od studenata koliko inicijative poput one o podizanju spomenika Amfilohiju Radoviću doprinose evropskom putu Crne Gore.
"Imamo trasiran put. Tu svi znamo vrlo precizan odgovor", kazao je kratko Milatović.
Milatović je u razgovoru sa studentima i profesorima fakulteta otvorio dijalog o najvažnijim pitanjima vezanim za evropsku integraciju države, u kontekstu nedavno objavljene Analize kabineta Predsjednika i godišnjeg Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori.
Podsjetio je da je Analiza Kabineta obuhvatila deset zabrinjavajućih trendova i slabosti sistema kojima u narednom periodu treba posvetiti posebnu pažnju kako Crna Gora ne bi usporila svoj put ka Evropskoj uniji: usvajanje zakona bez javne rasprave i konsultacija sa stručnom javnošću, politizaciju institucija kroz zakonski okvir, izostanak reforme javne uprave i sudstva, nezakonita postavljenja i razrješenja, pogoršanje odnosa s Hrvatskom, populističke ekonomske mjere, neokončane lokalne izbore u opštini Šavnik, izostanak institucionalnog odgovora na ekološke krize i vanredne situacije, kao i predlaganje zakona o agentima stranog uticaja.
“Ovi zabrinjavajući trendovi predstavljaju znak upozorenja i poziv na akciju. Stoga je od izuzetne važnosti da Vlada i vladajuća većina promijene svoje političko i institucionalno ponašanje, te pokažu jasnu posvećenost demokratskim principima i vladavini prava. U suprotnom, ako se ove tendencije nastave, zemlja će se suočiti sa usporavanjem svog puta ka EU i pogoršanjem stepena demokratskog razvoja”, poručio je Milatović.
Istakao je da izostaje argumentovana diskusija o temama koje su važne za budućnost svih građana, te da je institucija Predsjednika u kontinuitetu otvorena za dijalog sa svim društvenim akterima, što je pokazala i ovim razgovorom sa akademskom zajednicom na FPN-u.
“Demokratija nije jednosmjerna ulica, već proces koji se svakodnevno njeguje i unaprjeđuje. Proces pristupanja EU, kao državni vanjskopolitički prioritet i strateška orijentacija, podržan od strane velike većine građana Crne Gore, zahtijeva punu posvećenost i odgovornost donosilaca odluka. U svemu tome, predsjednik je snažan kohezivni i korektivni faktor. Nadam se da naša zemlja neće propustiti priliku da ispuni svoj cilj i postane članica EU. Podsjetiću da su naši vanjskopolitički ciljevi i kredibilno članstvo u NATO-u, razvijanje dobrosusjedskih odnosa i učešće u multilateralnim formatima kakav su Ujedinjene nacije. Svi ti ciljevi su dobro postavljeni, i kao zajednica i društvo treba zajedničkim naporima da stremimo najboljem što možemo u svakom datom trenutku kako bismo ih ispunili”, kazao je predsjednik Milatović.
Govoreći o narušenim odnosima sa Hrvatskom, Milatović je kazao da je odgovornost za popravljanje tih odnosa na onima koji su ih pokvarili, ali i izrazio sumnju da su oni sposobni za to.
Na pitanje o uvođenju obaveznog vojnog roka, Milatović je odgovorio da se za sada ta tema ne razmatra, ali da to ne znači da se u zavisnosti od razvoja događaja to ne može desiti.
Kroz format “Razgovora sa Predsjednikom”, predsjednik Milatović nastaviće i u narednom periodu otvoreni dijalog sa ključnim društvenim akterima o važnim temama za crnogorsko društvo
