- Ali ako bi to moglo da nas spriječi da brzo uđemo u EU, nijesam za to. Moramo malo bolje da porazmislimo da li su ovi projekti u potpunosti u skladu sa regulativom EU ili ne. To je još uvijek dio rasprave između crnogorskih vlasti i ovih kompanija. Sve zakone crnogorskog parlamenta na ovu temu prvo treba da ispita Evropska komisija - kazao je Milatović za bečki Der Standard.
On je iznio i očekivanja da bi Crna Gora mogla da postane članica EU do 2027. ili 2028. godine.
- Mogli bismo biti spremni do 2026. godine, a onda počinje ratifikacija. Upoznao sam oko 30 evropskih lidera tokom EPC samita i pokrenuću veliku kampanju vidljivosti u evropskim prijestonicama kako bih prikazao Zaokret koji se dogodio u Crnoj Gori - poručio je Milatović.
Najveći izazov za budućnost zemlje, predsjednik Crne Gore vidi u novoj organizaciji crnogorskog pravosuđa, jer je, kako je kazao, ono bilo povezano sa organizovanim kriminalom u vrijeme bivše vlasti.
"60 odsto građana želi da se Crna Gora uključi u Otvoreni Balkan"
Milatović je u intervjuu za bečki Standard kazao da su parlamentarni izbori koji se danas održavaju u Crnoj Gori samo svojevrsni nastavak onoga što se dešavalo na predsjedničkim izborima.
Govoreći o Otvorenom Balkanu, Milatović je rekao da je ta inicijativa rezultat veoma sporog napretka u Berlinskom Procesu, započetom prije deset godina.
- Berlinski proces je ključni element za regionalnu integraciju. Problem sa Berlinskim procesom je, međutim, što svih šest zemalja uvijek moraju da se slože. A ponekad postoji problem, posebno između Kosova i Srbije. Otvoreni Balkan je stoga i poruka za EU. Ako postoji nešto što služi kao podsticaj da se stvari ubrzaju u okviru Berlinskog procesa, to je dobra stvar. Crna Gora je na čelu evropskih integracija i ostajemo fokusirani na agendu EU dok relaksiramo i normalizujemo odnose sa susjedima. Za Crnu Goru je to posebno važno sa Srbijom – kao između Austrije i Njemačke. Dijelimo isti jezik, dijelimo istu kulturu i nekada smo bili država - kazao je Milatović i dodao da je pridruživanje Otvorenom Balkanu mjera za olakšanje odnosa sa Srbijom te da 60 odsto Crnogoraca želi da se Crna Gora uključi u inicijativu.
Na pitanje da li bi radije podržali koaliciju sa strankama koje su prosrpske i prokremljovske nego sa DPS-om, Milatović je odgovorio da je za njega veoma jasno i veoma važno da se zemlja drži svoje spoljnopolitičke agende, koja je već 100 odsto usklađena sa EU.
Na konstataciju Standarda da Kremlj pokušava da širi lažne vijesti da bi vodio hibridni rat na Balkanu i na pitanje šta, kao šef jedne NATO države preduzima da sprečitu infiltraciju Milatović je kazao da smatra da su bezbednosni rizici u Crnoj Gori potpuno isti kao u Austriji.
- Međutim, nama kao mladoj demokratiji, malo je teže nego u nekim zapadnoevropskim zemljama nositi se sa ovim izazovima. U tom kontekstu, članstvo Crne Gore u NATO je veoma važno jer dobijamo tako značajnu podršku. Prošle godine sajt crnogorske vlade bio je masovno napadnut, a tehnički kapaciteti Crne Gore bili su relativno slabi. Za oporavak od napada imali smo tri strateške podržavaoca: USA, Francusku i Sloveniju. Uz svu tu pomoć koju smo dobili i od Evropske Komisije te zajedničkim naporima Slovenije i Francuske, sada radimo i na uspostavljanju regionalnog sajber centra sa sjedištem u Crnoj Gori - kazao je Milatović.
Predsjednik Crne Gore je istakao da je u promjenim vlasti postignuta najbitnija stvar na putu jačanja valdavine prava u zemlji.
- Institucije pravosuđa bile su povezane sa bivšom vladajućom strankom, koja je prema međunarodnim izvještajima bila povezana sa organizovanim kriminalom. Za umiješanost u organizovani kriminal i korupciju trenutno se terete bivši predsjednik Vrhovnog Suda, bivši predsjednik Privrednog Suda, zamjenik Specijalnog Tužioca i jedan broj ljudi iz Uprave Policije. Takođe bi trebalo da pokrenemo meki proces provjere svih pojedinaca u pravosuđu, uključujući tužioce i sudije. Naše pravosuđe je trenutno najslabija karika u mozaiku - naglašava on.
Govoreći o situaciji na Kosovu, Milatović je kazao da je napad na vojnike KFOR-a bio apsolutno neprihvatljiv.
- Ovi vojnici su uradili prilično dobar posao u zaštiti dijela baštine Srpske crkve na Kosovu, što je važna spona sa narodom Crne Gore, jer su većina ljudi u Crnoj Gori vjernici Srpske Crkve. Da bi se situacija popravila, trebalo bi da se održe novi izbori u sjevernim opštinama Kosova. A Kosovo treba da izgradi Zajednicu za sjeverne opštine - naveo je Milatović.
On se nije složio sa konstatcijom novinarke Standarda da je kao ministar podigao minimalac a da je to dovelo do još većeg zaduživanja zemlje.
- Minimalna plata u Crnoj Gori prije smjene DPS-vlasti bila je oko 200 eura. Ali većina poslodavaca je formalno plaćala samo 200 eura, a neformalno, zbog privrednog rasta, oko 400 ili 500 eura. Ova neformalna ekonomija je imala veliki uticaj na budžet. Zbog toga smo preduzeli mjere protiv sive ekonomije i podigli minimalnu platu na 450 eura. Drugo, Fond Zdravstva Crne Gore je u posljednjih 15 godina već bio nagomilao velike gubitke. Da se pređe u održivost, moralo bi se povećati socijalno osiguranje u zdravstvenom sektoru i smanjiti neto plate. Dakle, potpuno smo napustili Bizmarkov sistem doprinosa za zdravstveno-socijalno osiguranje i prešli na sistem koji ima skandinavski i anglosaksonski svijet. Zbog ukidanja doprinosa za socijalno osiguranje došlo je do naglog povećanja neto plata, što je povećalo ukupnu potrošnju društva. Tako smo u budžetu imali mnogo veći prihod od poreza na dodatu vrednost, koji možemo sada iskoristiti za zdravstvo - objašnjava Milatović.
Nije bio saglasan ni sa konstatcijom da su zbog inflacije plate veće samo na papiru.
- Prošle godine stopa inflacije bila je između deset i petnaest odsto. Međutim, nominalno povećanje plata bilo je oko 30 odsto. Uveli smo i elektronsku fiskalizaciju – i kao rezultat toga, javne finansije za prvu polovinu prošle godine bile su vjerovatno najbolje u istoriji. No prošle godine smo imali još jednu promjenu vlade pa je uvedena je gomila dodatne potrošnje bez stvarnog obzira na prihodnu stranu budžeta. Vlada je značajno povećala plate u javnom sektoru, policiji, vojsci i državnim službenicima - poručio je predsjednik Crne Gore.
Kazao je i da je preduzeto mnogo polupopulističkih mjera i dodao da je u jednom trenutku to prestalo da se radi.
