Oni su, naime, Vijestima saopštili kako "Crna Gora još nije dostavila nikakve predloge projekata, tako da je dezinformacija da su isti odbijeni".
Kazali su i da "nije tačna informacija da Crna Gora nije obuhvaćena najnovijim finansijskim paketom".
Podsjetimo, Crna Gora nije dobila sredstva iz posljednjeg finansijskog paketa za Zapadni Balkan, koji je bio vrijedan 2,1 milijardu eura. Pisonero je kazala kako je razlog tome što projekti Crne Gore nijesu bili dovoljno zreli.
Potom se Ministarstvo evropskih poslova oglasilo i posebnim reagovanjem upućenim svim medijima.
U tom dokumentu, oni su naveli kako je "potrebno napraviti distinkciju između Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i nedavno predstavljenog Plana rasta koji je predstavila predsjednica EK, a za koji Crna Gora priprema prilog koji ćemo dostaviti u roku".
"Percepcija Evropske komisije o nedovoljnoj spremnosti predloga projekata za finansiranje u okviru ovog poziva ne znači i propuštenu jednokratnu šansu za njihovo finansiranje, već dodatni period u okviru kojeg će se raditi na pripremi projektne dokumentacije i ostalih preduslova za početak sprovođenja projekata, kako bi oni bili spremni za finansiranje. Tome govori u prilog i činjenica da je u Crnoj Gori trenutno u toku sprovođenje 20 projekata Investicionog okvira za Zapadni Balkan kojima se priprema projektna dokumentacija za 13 infrastrukturnih projekata, kako bi se unaprijedila njihova spremnost za finansiranje. Ukupna vrijednost sredstava koje EU ulaže u ovaj proces je oko 101 milion eura", istakli su oni.
Iz tog ministarstva kažu i kako, u slučaju mehanizma podrške o kojem je govorila Pisonero, "nije riječ o projektima koji se u cjelosti fianansiraju bespovratnim sredstvima, već je država korisnica dužna da kofinansira značajan dio projekta kreditima međunarodnih finansijskih institucija (od 30 – 70% u zavisnosti od oblasti), što je poseban izazov za sve države korisnice u pogledu mogućnosti za zaduživanje i stabilnost javnih finansija".
18
