Iz Ministarstva finansija saopštili su kako "krajnje kritički ocjenjuju sprečavanje usvajanja budžeta za 2025. godinu".
Oni su podsjetili kako, ukoliko se to dogodi, slijedi privremeno finansiranje.
"Dakle, u slučaju neusvajanja budžeta za 2025. godinu do 31. decembra, država ulazi u privremeno finansiranje, shodno članu 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Shodno tome finansiranje potrošačkih jednica sprovodi se do 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini, odnosno mjesečna potrošnja može biti najviše do nivoa prosječne mjesečne potrošnje u prethodnoj godini, što svakako značajno otežava realizaciju planiranih politika i javnih usluga", dodali su iz tog resora.
Kažu kako bi finansiranje mandatornih izdataka, koji se usklađuju ekonomskim kretanjima u skladu sa zakonom, bilo izazovno.
"Posebno s obzirom da ovi izdaci imaju trend rasta te da bi već januarski obračun u 2025. godini bio veći od prosjeka u prethodnoj godini. Tako bi npr izdaci za penzije, socijalna davanja i zarade, morali bi biti uvećani kroz privremeno finansiranje, a što bi moralo da se odrazi na smanjenje svih ostalih izdataka. Izuzetno je važno što bi ovakav scenario uticao negativno na redovno servisiranje javnog duga iz prethodnog perioda, koje je neophodno da se odvija pravovremeno i koje se realizuje u skladu sa jasno definisanom dinamikom otplate duga. To je naročito važno naglasiti u kontekstu većih potreba za otplatom dugau 2025. godini, u odnosu na 2024. godinu", kazali su oni.
Bilo bi, dalje ističu, i izuzetno izazovno stvoriti pretpostavke za redovno finansiranje svih obaveza države u uslovima da budžet ne bude pravovremeno usvojen.
"Ključni izazov svakako bi predstavljalo obezbjeđivanje likvidnosti države, imajući u vidu da se kroz usvajanje budžeta i Odluke o zaduživanju stvaraju pretpostavke za obezbjeđivanje izvora finansiranja za otplatu dijela duga i finansiranje infrastrukturnih prijekata. U uslovima da budžet ne bude usvojen, kroz privremeno finansiranje, sredstva za otplatu duga bi bilo potrebno obezbijediti iz depozita države koji nisu dovoljni da pokriju sve obaveze u sljedećoj godini, odnosno dovoljni su za izmirivanje obaveza samo u prvom kvartalu, imajući u vidu dinamiku otplate duga", istakli su iz ministarstva.
Sljedeća godina je dovoljno izazovna i bez institucionalnih blokada, konstatuju oni.
"Stoga bi neusvajanje budžeta i privremeno finansiranje u značajnoj mjeri otežalo funkcionisanje države i dovelo u pitanje uredno finansiranje svih obaveza", dodaju.
Očekuju, kako navode, "da prestane institucionalna opstrukcija".
"Kako bi sve institucije ove države mogle svoje obaveze da izvršavaju profesionalno i odgovorno, u skladu sa zakonskim obavezama. Zajednički cilj i dužnost svih nosioca javnih funkcija trebalo bi da budu aktivnosti usmjerene na jačanje ekonomskog standarda građana i ubrzanje evropske integracije države", zaključili su.
