U pitanju je treći dan Druge – posebne sjednice Prvog redovnog zasijedanja u 2025. godini.
Na pitanja poslanika odgovarali su ministar javne uprave Maraš Dukaj, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica i ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić poručio je na kraju da će javnost o nastavku sjednice biti naknadno obaviještena.
Mugoša: Većina korigovala sopstveni dokument - nagore
Prvo pitanje postavio je Boris Mugoša (SD), ministru javne uprave Marašu Dukaju.
„Imam važno pitanje za ministra , tiče se državne uprave – zbog čega je ministar izdvojio mišljenje na sjednici Vlade povodom utvrđivanja predloga Zakona o izmjenama dopuna Zakona o državnim službenicima i namještenicima, budući da je njegov resor pripremao dokument koji je dostavljen Vladi na razmatranje. Na samoj sjednici, dokument je korigovan, po meni – nagore“, pitao je Mugoša.
Poslanik SD je upitao i da li taj drugi materijal ima pozitivno mišljenje Evropske komisije.
„Evropsku uniju ne možemo da varamo, ukoliko želimo da budemo dio te porodice“, rekao je Mugoša.
Dukaj je kazao da se "donekle se slaže da su izmjene napravljene na sjednici Vlade izazovi".
"Na ovom zakonu radimo već dvije godine", rekao je ministar i dodao da svi zakoni na kojima radi Ministarstvo javne uprave imaju za cilj depolitizaciju državne uprave.
Mugoša je u odgovoru Dukaju, kazao da je ovo jedan od suštinskih zakona.
"Ponoviću šta se desilo - predlog Zakon je dobio pozitivno mišljenje Evropske komisije (EK), dok je na sjednici Vlade, većina pokvarila taj zakon, koji je ona i predložila. Ministar je izdvojio mišljenje na toj sjednici, to se nikada nije desilo“, rekao je Mugoša i dodao da "treba zajedno da korigujemo zakon".
Bojanić-Lalović Dukaju: Ni sami ne znate da izađete iz ove situacije
Pitanje je nakon toga postavila Zoja Bojanić-Lalović (DPS).
„Zanima me odnos ministra prema činjenici da u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima Imamo rješenje koje Crnu Goru udaljava od EU puta, i pravi probleme na unutrašnjem planu. Što ćete preduzeti u vezi zahtjeva EU povodom Zakona državnim službenicima i namještenicima?“, upitala je Zoja Bojanić-Lalović (DPS).
Dukaj je u odgovoru napomenuo da su ovaj zakon "maksimalno uskladili sa evropskim preporukama".
„Iz Vašeg odgovora sam shvatila da ni sami ne znate da izađete iz ove situacije. Odgovor što ćete učiniti – nijesmo dobili. Šta ćemo sa onima koji treba da rukovode ozbiljnim procesima", kazala je Bojanić-Lalović.
Zanimljivo će biti, dodaje Bojanić-Lalović, kako će se Spajić postaviti prema onim ministrima koji su glasili protiv preporuka EK.
"Govorimo o evropskom putu Crne Gore. Znači li ovo da određena poglavlja nećemo zatvoriti", upitala je poslanica DPS.
Vučelić: Crna Gora nije implentirala većinu GRECO preporuka; Koprivica: Radimo na tome
Maja Vučelić (CIVIS) ima pitanje za potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i korupciju Moma Koprivicu.
„Prema izvještaju GRECO, Crna Gora nije implentirala većinu preporuka – koje će mjere Vlada Crne Gore kako bi ubrzala punu implementaciju ostalih prepouka, i kako planira da riješi ključne izazove koji usporavaju taj proces“, upitala je ona, na šta je Koprivica, ukratko, kazao kako preduzimaju značajne aktivnosti kako bi se uskladili sa GRECO preporukama.
Huter: Svjedočimo fašisoidnim izjavama
Nikola Rovčanin (Demokrate) kazao je da smo juče čuli od opozicije diskreditovanje parlamentarne većine, koji su, dodao je on, nazivali vlast u Nikšiću 'oslobodiocima'.
„Građani i žive u slobodi, a oni koji su se ogriješili o građane, su u zatvoru“, rekao je Rovčanin.
Oskar Huter (DPS) je proceduralno dobio riječ i kazao da je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj trebao da reaguje na izjave Rovčanina i Koprivice, koji su, prema riječima Hutera, govoreći o bivšoj vlasti, 'duplim pasom' ubirali političke poene pred izbore u Nikšiću.
„Rovčanin je nazvao o trećinu građana CG koji su glasali DPS zatočenici svojih odluka. Ovo je zloupotreba poslaničkog pitanja, dupli pas između Demokrata. Svjedočimo fašisodinim izjavama", rekao je poslanik DPS.
Camaj je u odgovoru Huteru kazao da nije vidio ništa sporno, te da su „ovo su političke klasifikacije koje su čuju tokom ovakvih debata“.
Vuković: Izlaganje Koprivice nema veze sa pitanjem
Ivan Vuković (DPS) kazao je da izlaganje Koprivice, koji je, uglavnom, govorio o bivšoj vlasti, nema veze za pitanjima poslanika.
„Ovo je očajnički potez da se izbjegne debakl u Nikšiću. Iznešene su ozbiljne optužbe, toliki je strah da se pribjegava svemu. Oni znaju da će nakon izbornog debakla doživjeti sudbinu bivšeg ministra Martinovića“, smatra Vuković.
Duško Stijepović (Demokrate) stao je u odbranu Koprivice.
„Koprivica je potpredsjednik, između ostalog, za antikorupciju i pitanje se ticalo toga. Govorio je o mjerama kada je vladala partija bivšeg gradonačelnika Podgorice“, rekao je on.
Stijepović je dodao da Vuković, "smije sve da pomene, ali ne Nikšić", jer su ga, prema riječima poslanik Demokrata - "spržili".
„Slušamo ovdje o traktorima, kakve veze oni imaju sa borbom protiv korupcije“, rekao je Vuković nakon toga u polemici sa Camajem o dobijanju proceduralnog reagovanja.
Vuković je dodao da ako ima neka saznanja da je on prekršio zakon - neka ga tuži.
Nakon ovih izlaganja, Koprivica je završio sa odgovaranjem na pitanja. Nakon njega, red je došao na ministarku kulture i medija Tamara Vujović.
Ćorović: Šta ćete uraditi o izjavi Miloševića; Vujović: Pazite se prejakih riječi
Jasmin Ćorović (BS) upitao je ministarku šta će uraditi o sve prisutnijem govoru mržnje, preciznije, dodao je on, o nedavnoj izjavi Ivana Mioševića, novinara, koji je rekao na Gradskoj TV da je "nepristojno da spoljnu politiku CG vodi predstavnik manjine".
"Klasični govor mržnje", dodao je Ćorović.
Vujović je kazala da je ovo Izuzetno značajno pitanje.
"Ali ne bih se složila da je govor mržnje sve češći, u pitanju su izolovani loši primjeri. Kako sistemski suzbiti govor mržnje? Nema čarobnog štapića, svi se moramo potruditi. Govor mržnje u CG se najčešće širi od tabloida iz okruženja, po 'instant portalima', te iz lažnih profila na društevnim mrežama. Malo je primjera gde etablirani mediji iz CG šire govor mržnje“, kazala je ministarka Vujović.
Ministarsvo kulture i medija (MKM) dodaje Vujović, u borbi protiv govora mržnje, predvidjelo je niz mjera.
„To je formiranje mreže za borbu protiv govora mržnje, zatim definisanje govora mržnje kao posebnog djela, uspostavljanje saradnje sa globalnim internetskim kompanijama i društvenim mrežama, sa ciljem utvrđivanja odgovornosti za plasiranje ovakvog materijala na njihovim platformama…“, rekla je ministarka.
Udruženje novinara gdje pripada Milošević je, dodaje Vujović, NVO.
"Bolje da ste se obratili privatnom tužbom, jer nalazite da ste uvrijeđeni govorom mržnje. Pazite se prejakih riječi gospodine Ćoroviću, aršinima kojima mjerite druge, isto tako se mogu mjeriti i vaši aršini", kazala je ministarka.
Ćorović je u odgovoru Vujović, kazao je da je očekivao da će reagovati na pomenuti govor mržnje.
"Mada Vas razumijem, da reagujete na svaki govor mržnje, morali bi da reagujete svakodnevno – više puta dnevno. Govorite o širenju mržnje iz okruženja – u ovom slučaju, došao je iz CG sa naše televizije, to je za nas alarm. Čovjek sa imenom i prezimenom, iz medija osnovanog u CG. Mislio sam da smo sa ovim 'Miloševićkim' načinom razmišljanja završili – ali očigledno nijesmo“, riječi su Ćorovića.
Uslijedilo je pitanje Amera Smailovića (BS).
„Zbog čega je poništeno rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kojim je data saglasnost sa restauraciju i konzervaciju Hajdar-pašine džamije u Bijelom Polju“, upitao je poslanik BS.
Vujović je kazala da Uprava radila tako da se svi arhitektonski, istorijski i arheološki slojevi ovog kulturnog dobra uvaže. Govorila je o tome kako je nekada na tom zemljištu u katastru, stojalo da je na tom zemljištu crkva.
"Istraživanjem 2008. utvrđeno je da nema ranijih slojeva na tom zemljištu gdje je džamija. No, u pitanju je samo jedna sonda, tako da ne može se zasigurno kazati da li je bilo ranijih građevina na tom mjestu prije džamije", kazala je Vujović.
Smailović je na izlaganje ministarke naveo da je teško naći odgovore i argumentaciju na njegovo pitanje.
Pitanje za Vujović imala je i Bojanić-Lalović.
„Zašto od 2021. do danas nije dodijeljen nijedan status istaknutog kulturnog stvaraoca? Iako je po zakonu bilo obavezno da se to uradi. I da li je tačno da ste pokrenuli izmjenu uredbu o dodjeli statusa, i na šta se konkretno te izmjene odnose“, upitala je poslanica DPS.
Vujović je kazala da je Uredbom o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknutog kulturnog stvaraoca iz 2009. godine, propisano razmatranje inicijativa i utvrđivanje predloga za dodjeljivanje tog statusa.
„Analizom te uredbe, zaključili smo da su određena rješenja zastarjela i anahrona i da ne odgovaraju uslovima u kojima se kultura razvija, što je bio glavni razlog da MKM pristupi inoviranju i unapređenja normativnog okvira u toj oblasti“, rekla je Vujović.
Ona je rekla da su na manjkavost te uredbe ukazali i rezultati uporedne prakse u državama regiona.
„Najvažnije izmjene odnose se na to da su, za razliku od Uredbe iz 2009. godine, preopoznate oblasti u kojima se dodjeljuje status istaknutog kulturnog stvaraoca“, rekla je Vujović i dodala da to može biti književno, muzičko, likovno, vizuelno, filmsko, pozorišno-scensko stvaralaštvo i kulturna baština.
Kako je kazala, ojačana je i uloga reprezentativnih udruženja koja mogu samostalno podnijeti Ministarstvu predlog za dodjelu statusa instaknutog kulturnog stvaraoca.
Vujović je navela da je predložen i novi sastav stručne komisije, iz redova udruženja i Univerziteta Crne Gore, dva predstavnika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, predstavnik Filmskog i Muzičkog centra, predsjednici udruženja likovnih i dramskih umjetnika, kao i predsjednik Udruženja književnika.
„Mi smo novom uredbom, koju je Vlada usvojila 6. marta kao predlog izmjena i dopuna, dali mnogo više značaja onome što struka kaže“, rekla je Vujović.
Taj predlog je, kako je kazala, trenutno u proceduri objavljivanja u Službenom listu.
Vujović je rekla da je komisija od 2021. godine održala jednu sjednicu, a dužna je da ih održavajednom godišnje.
Prema riječima Vujović, u prethodne tri godine se komisija nije sastajala i nije donosila odluke, pa sada postoji 12 ili 13 kandidata koji su ispunili uslove za dobijanje statusa istaknutog kulturnog umjetnika, na osnovu svojih dostignuća i osvajanje jedne od državnih nagrada.
Vujović je zaključila da su, kako bi prevazišli tu situaciju i ispravili nepravdu, utvrđeni rokovi za formiranje stručne komisije – 30 dana od objavljivanja Uredbe u službenom listu, kao i za okončanje postupaka započetih prije stupanja na snagu tog propisa.
Link za sjednicu možete pronaći ispod.
